Ulazite u našu državu, Bosnu i Hercegovinu iz druge države koja je prema najnovijim podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) na korona karti potpuno crvena. Osim pasoša graničari vam neće tražiti bilo kakav drugi dokument. Dokaz o vakcinaciji ili da ste prebolovali Covid19 ili brzi antigenski test vam uopšte nisu potrebni. To da li ste se u međuvremenu zarazili ili ne u ‘crvenoj’ državi, prema ovom, na granici, nikoga nije briga.
U suprotnom smjeru, državljani Bosne i Hercegovine gdje god da krenu, osim pasoša moraju obavezno imati bilo kakav dokaz da su „nezarazni“.
BiH sama krši svoj zakon
Iz Ukaza o proglašenju Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Službene novine Federacije BiH, br.29/05), između ostalih detalja, definisane su i mjere osiguranja radi zaštite stanovnišva od zaraznih bolesti.
„Radi zaštite stanovništva Federacije od unošenja kolere, kuge, virusnih hemoragičnih groznica, žute groznice, SARS-a i drugih zaraznih bolesti preduzimaju se mjere predviđene ovim Zakonom i međunarodnim sanitarnim konvencijama i drugim međunarodnim ugovorima. Radi sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti Federalno ministarstvo zdravstva može narediti posebne vanredne zaštitne mjere protiv tih bolesti: zabrana putovanja u zemlju u kojoj vlada epidemija neke od tih bolesti; zabrana kretanja stanovništva, odnosno ograničenje kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima; vakcinacija i hemoprofilaksa protiv zaraznih bolesti koje su prisutne u zemlji obilaska….“ , navodi Član 54. ovog zakona.
U Zakonu dalje piše da se radi zaštite Federacije od unošenja zaraznih bolesti ‘organizira i vrši sanitarni nadzor nad putnicima i njihovim stvarima i nad sredstvima u međunarodnom saobraćaju preko granice Federacije. Sanitarni nadzor na granici vrše federalni granični sanitarni inspektori.’
Prema postojećem zakona objavljenom davne 2005.: „Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine putem Državne granične službe Bosne i Hercegovine, kao i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova pružaju, u granicama svojih nadležnosti, Federalnom ministarstvu zdravstva pomoć u provođenju mjera navedenih u članu 54. stav 2. i ĉlanu 55. ovog Zakona, kao i u provedbi drugih mjera.“
Jesu li ove zakonske odredbe potpuno suprotne navedenoj situaciji s početka ovog teksta? Jesu. Prema tome, situacija na granici Bosne i Hercegovine sa državom u crvenom je potpuno nezakonita, prema postojećem Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
Da li su i zbog toga, osim drugih situacija, kao što je i potpuno opuštanje i nepoštivanje osnovnih epidemioloških mjera kao što je najosnovnija – nošenje maske u svim zatvorenim mjestima razlozi trenutnog rasta, iz dana u dan, broja novozaraženih.
Krajem prošle sedmice broj novooboljelih u Bosni i Hercegovini dostigao je i 900.
Da li smo i mi u ‘crvenom’ na karti Evrope ?
Posljednji podaci, od 13. septembra, na državnom nivou su najkonkretniji iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Broj novozaraženih za 14 dana , na 100.000 stanovnika je 216,82. To je takozvana incidenca ili učestalost, kojim se u epidemiologiji izražava broj novozaraženih ili novooboljelih osoba.
Nismo na listi ECDC jer nismo članica Evropske unije, pa zvanično nemamo ni opasnu „boju“ koja dokazuje koliko je Covid19 bolest raširena. No, evo usporedbe.
Prema novim podacima, cijela Hrvatska je označena crvenom bojom. Crvena boja znači 14-dnevnu incidencu od 75 do 200 zaraženih na 100.000 stanovnika.
Ako je u BiH prosjek za mjerenih 14 dana na 100.000 stanovnika 216, 82 i Bosna i Hercegovina bi bila ‘crvena’ .
Da li je koga to briga za četvrti talas? U državi , entitetima, kantonima….
Brojke izgleda same ništa ne govore. No novooboljeli su ljudi, oni sa težom kliničkom slikom su živa bića smještena u bolnicama. Sve ih je više i sve su mlađi.
Evo još jedne usporedbe, isti datum, razlika mjesec dana. August i septembar, prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH.
Je li dovoljno zabrinjavajuća situacija ta da je broj zaraženih- novooboljelih osoba za mjesec dana u BiH porastao 15,000?
————————————
August, (13.08.2021.)
Potvrđeni slučajevi: 207.076
Broj testiranih: 1,097.265
Septembar (13.09.2021.)
Potvrđeni slučajevi: 222.161
Broj testiranih: 1,174.665
———————-
Pandemija (ne)vakcinisanih i u Bosni i Hercegovini sa 3 miliona doza vakcina
U ministarstvo civilnih poslova BiH ne pristižu dnevni podaci o broju vakcinisanih. Posljednji podaci su od 3. septembra 2021.
„U BiH prvu dozu je primilo 634,063 osoba, odnosno 18,53% osoba od ukupnog stanovništva. Drugu dozu je primilo 426,082 osoba, odnosno 12,45% osoba od ukupnog stanovništva“, saopšteno je za N1 iz državnog ministarstva civilnih poslova.
Broj do sada pristiglih vakcina u Bosnu i Hercegovinu, zaključno sa istim danom, 03.09.2021. je skoro 3 miliona doza kroz sve mehanizme nabavke (donacije, EU4Health, COVAX i direktne nabavke entiteta).
Ono što je u našoj državi sa minimalnim brojem revakcinisanih osoba još nevjerovatnije je da značajnom broju doniranih vakcina, zbog izostanka masovne vakcinacije, ali i neupućenosti i nezainteresovanosti te otpora populacije, kao i same neorganizovanosti procesa imunizacije ističe rok u oktobru.
Da li ćemo biti primorani baciti vakcine?
Da li ćemo imati još jedan bosanski apsurd – baciti ono što smo od kraja prošle godine do sredine ove godine čekali da bi se zaštitili od nepoznatog neprijatelja koji je odnosio hiljade života – i naših najbližih? U trenutku kada ponovo imamo porast broja oboljelih i hospitalizovanih?
Drastičnijih epidemioloških mjera nema na vidiku, poštivanje postojećih je upitno.
Istovremeno, u najbližim evropskim državama, Hrvatskoj i Sloveniji hitro pooštravaju mjere, zbog skoka incidence, ali i kako bi potakli masovniju vakcinaciju. U Hrvatskoj, najvjerovatnije od 1.oktobra svi zdravstveni radnici, socijalni radnici i ostali povezani sa zdravstvom neće moći na posao bez digitalne Covid potvrde – dokaza o vakcinaciji, da ste prebolovali bolest ili brzog antigenskog testa. U Sloveniji je od srijede dokaz o tome da su preboljeli Covid19, da su vakcinisani ili da imaju negativan test na koronavirus, biti obveza za sve zaposlenike koji su u kontaktu sa strankama i za korisnike njihovih usluga.
