Kako lokalni izbori mogu preokrenuti ekonomske trendove: Šta gledati, za koga glasati

Građani Bosne i Hercegovine u nedjelju biraju svoju lokalnu vlast, najbitniju za život građana. Rezultati izbora mogu dugoročno odrediti prilike u pojedinoj sredini, ali i okrenuti opće ekonomske trendove.

Lokalni izbori su veoma bitni, pogotovo sada u vrijeme pandemije koronavirusa, pobjede kandidata i stranaka koje zagovaraju progresivne promjene mogu biti izvor za vraćanje nade i optimizma među građane i privredni sektor, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

“Iako se kroz kampanju primat ponovo daje temama prošlosti, umjesto tema kako pokrenuti ekonomiju i osigurati budućnost koja je neizvjesna zbog lošeg stanja ekonomije, izostanka provedbe reformi i nedostatka vizije za budućnost, stvari se ipak mogu brzo promijeniti”, smatra on

Ako izabrani načelnici i većine u vijećima daju primat temama poput “Tax Smart Cities – (TSC)”, dodaje on, što bi značilo da se u toj lokalnoj zajednici neće naplaćivati takse i naknade za osnivanje pravnih osoba, te će se refundirati one koje nisu u njihovoj nadležnosti, dobili bismo lokalne sredine gdje bi osnivanje firmi i obrta koštalo 0 KM.

“To bi značilo ukidanje i smanjivanje parafiskalnih nameta kojih u Bosni i Hercegovini ima 3.456. Lokalni nivoi mogu odmah nakon izbora pomoći privrednicima ukidanjem takse za istaknutu firmu, koja nema apsolutno nikakvu svrhu, kao najpoznatijeg primjera parafiskalnog nameta. Lokalne zajednice mogu omogućiti da se u sklopu svake općine odredi služba gdje bi privrednici dobili sve detaljne informacije kako osnovati preduzeće, te podnijeti dokumentaciju kod jednog službenika koji će za njih završiti proces registracije, tako da se izbjegne svakodnevno hodanje od šaltera do šaltera, kopirajući dokumentaciju za svaki naredni korak”, kaže on.

Naglašava da IT sektor treba biti nosilac budućih poslovnih aktivnosti gdje lokalne zajednice mogu odrediti posebne lokacije za razvoj ovog sektora, uz osiguravanje pristupa neophodnoj digitalnoj infrastrukturi.

“Društvo treba napokon početi nagrađivati uspješne, kako bi što prije razvili svoj poslovni potencijal, umjesto ulaganja u firme koje donose samo gubitke. Veliki potencijal postoji za ulaganje u energetsku efikasnost lokalnih nivoa, gdje lokalni nivoi mogu dati vaučere građanima koji bi ih mogli iskoristiti za toplifikaciju objekata, kroz izdavanje dugoročnih municipalnih obveznica. Time se stimuliše rad građevinskog sektora, zapošljavanje, ekonomska aktivnost, ali i osiguravaju uštede u potrošnji energije i korištenje energetski prihvatljivijih načina zagrijavanja”, kaže on.

Hadžić naglašava i kako se može konkretno pomoći poslovnom sektoru – ubrzanjem procedura i ukidanjem taksi za registracije firmi i obrta, uz osiguravanje boljeg pristupa komunalnim uslugama i ulaganje u digitalizaciju, lokalne sredine mogu biti model kako ubrzati ekonomski rast.

Dobro upravljanje općina može potpuno promijeniti lokalnu ekonomsku sliku, kaže za Klix.ba Adis Muhović iz Centra za politike i upravljanje (CPU).

“Većina općina u BiH ne čini mnogo da u poslovanju pomogne svom stanovništvu da lakše prođe kroz labirint glomazne administracije. Zato imamo samo nekoliko općina koje se ističu po ‘poduzetničkom duhu stanovništva’ i rapidnom rastu zaposlenosti. No, činjenica je da je u tim općinama samo napravljen ambijent za investiranje i oslobađanje poduzetničkog potencijala lokalnog stanovništva. One su dokaz da lokalne vlasti mogu znatno utjecati na lokalnu poslovnu dinamiku i ekonomsku sliku”, kaže on.

Kratkoročno, općina može postati “business friendly” tako što će osigurati uslove za plansku i organizovanu gradnju, smanjiti cijenu građevinske dozvole te ubrzati proces za njeno pribavljanje, navodi on te naglašava kako općinska uprava može kroz uspostavu transparentnog sistema ugovornog ustupanja javnih dobara i resursa kompanijama, povećati broj kompanija koje se za njih natječu te zaštititi okoliš i povećati općinske prihode.

“Smanjenjem lokalnih taksi i naknada i poboljšanjem efikasnosti i uslužnosti administracije tako da bude servis privatnom sektoru koji smanjuje administrativni teret nametnut od viših nivoa vlasti, dobit ćete lokalni ambijent koji je veoma dobar za investiranje. Srednjoročne mjere ga mogu učiniti skoro idealnim. Ali su kratkoročne mjere preduslov, jer morate imati novac da biste ga mogli investirati u unapređenje vodovodne i kanalizacione mreže, deponija i komunalne infrastrukture, lokalnih cesta, javnog prijevoza, energetske efikasnosti objekata, sigurnost itd.”, kaže on.

I na kraju, ali ništa manje važno, rezimira on, tu su mjere u oblasti obrazovanja, sporta, kulture, zdravstva i socijalne zaštite, koje mogu osigurati da lokalna zajednica prije svega zadrži stanovništvo, a zatim i da ima konkurentnu i zdravu populaciju.

“Građanima su lokalne nadležnosti veoma važne. O tome dovoljno govori činjenica da su predstavnici privatnog i civilnog sektora u sklopu istraživanja Centra za politike i upravljanje od mjera iz lokalne nadležnosti njih 68 posto ocjenili kao prioritetne za socio-ekonomski napredak. Istom su metodologijom 2018. godine od reformskih mjera u nadležnosti viših nivoa vlasti identifikovali 41% njih kao prioritete za socio-ekonomski razvoj”, zaključio je Adis Muhović.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE