Kako političari u Rusiji kupuju lajkove na društvenim mrežama

Njemački medij Deutsche Welle istraživao je zanimljivu temu koja se odnosi na lažne lajkove koje na društvenim mrežama prikupljaju ruski zastupnici.

Shodno tome došlo su do saznanja da je veliki broj lajkova na objavama ruskoj zastupnika Leonida Sluckog kupljen na berzi lajkova. Također, navedeno je i to da se na istoj platformi plaćaju pratioci i lajkovi za druge političke naloge.

Jedna i po do dvije rublje, što je oko dva centa, plaća se po lajku i podjeli na Facebooku i isto toliko za lajk i retvit na Twitteru. Toliko košta kada se postovi Leonida Sluckog trebaju malo “pogurati” na društvenim mrežama.

Slucki je predsjednik Odbora za međunarodne poslove u ruskoj Državnoj Dumi. On rado piše o “provokacijama iz Brisela” ili o “paklenim apsurdima” Bidenove administracije.

Međutim, Deutsche Welle je otkrio da se njegove objave redovno nalaze na omiljenoj berzi lajkova “bosslike.ru” koju bez problema možete pronaći na Googleu. Na taj način se broj lajkova, pratilaca, podjela i pregleda može povećati na svim društvenim medijima od “Odnoklasniki” i “VKontakte” (Rusiji omiljenih) do Telegrama, YouTubea i TikToka.

Objave Sluckog po povoljnim cijenama

Platforma daje aproksimativne tarife za kupovinu određenih aktivnosti u određenim društvenim mrežama. Na kraju ipak svaki klijent sam odlučuje koliko želi platiti jer, sve ide mnogo brže što se više plati.

Postovi Leonida Sluckog su jedni od najpoularnijih. Teoretski gledano, može bilo ko za njega kupiti lajkove ili retvitove. Dovoljna je bilo koja adresa elektronske pošte i možete se registrovati na web stranici berze. A lajkovi se mogu distribuirati bilo kojoj objavi ili nalogu.

Najkasnije od sredine marta, kada je DW počeo istraživati berzu lajkova, svi postovi ruskog zastupnika su se pojavili na ovoj web stranici. Tako je i njegov post na Facebooku o stanju na rusko-ukrajinskoj granici u roku od pola sata nakon objavljivanja bio ponuđen na ovoj platformi.

DW je pismeno pitao zastupnika Sluckog i zatražio da pojasni da li je on ili neko od njegovih saradnika umiješan u plaćanje lajkova i repostova njegovih postova na društvenim mrežama. Slucki se, međutim, do sada nije oglasio.

Slucki je široj ruskoj javnosti postao poznat 2018, jer je navodno seksualno uznemiravao više novinarki. Uprkos negodovanju javnosti, Etička komisija ruskog parlamenta Dume ga je oslobodila.

Plaćene aktivnosti na društvenim mrežama

Centar “Dosije”, nekomercijalni projekt Mihaila Hodorkovskog, je u jednoj analizi objavljenoj početkom aprila pisao o tome da je tzv. “Ruska mirovna fondacija”, koju vodi Slucki, molila američke senatore za novčanu pomoć. Istovremeno je u svojim objavama na društvenim mrežama nemilosrdno kritikovao SAD i Evropsku uniju. Kao što je na primjer jednom tvitao: “Nije Rusija ta koja se udaljava od EU, već Brisel stalno provocira konfrontacije”.

Za ovaj tvit je dobio oko 170 lajkova. Ili je ipak za njih platio 1,35 eura? DW je pogledao 78 profila kojima je mogao pristupiti, a koji su lajkali ovaj tvit. Svi osim jednog su došli sa jedne te iste berze lajkova. Na to ukazuju njihove aktivnosti: 77 profila su puni retvitova i postova koji se nude na berzi ili su ipak sami lajkovali takve postove. Najmanje devet ovakvih naloga, zbog sumnjivog djelovanja Twitter je već privremeno ograničio.

Retvitovi Sluckijevih starih postova sežu do jeseni 2020., što ukazuje na to da su postovi ovog ruskog parlamentarca prethodno bili navedeni na berzi lajkova.

Influencer, StartUp i političar

Strateški komunikacioni centar NATO od 2018. prati kupovinu lajkova u društvenim mrežama. Rolf Fredheim, koji radi u centru, kaže da se na berzi lajkova nalaze profili većeg broja političara. Uglavnom je riječ o skoro potpuno nepoznatim lokalnim političarima. Ali, na berzi su redovno i poznati poslanici Dume, rekao je Fredheim, ali nije htio navoditi imena.

Međutim, političare je generalno rijetko pronaći na takvim platformama.

“Tu su najčešće tzv. influenceri, koji kupuju lajkove za Instagram ili Facebook kako bi postali popularni. Često su tu i StartUp firme, koje se žele prikazati većim nego što jesu”, kaže Fredheim. Udio političara on procjenjuje na oko 10 posto.

DW je, međutim, na jednoj berzi lajkova pored profila Leonida Sluckog pronašao i druge političke naloge – poput “VKontakte”. To je profil Putinu bliskog ruskog medijskog cara, Konstantina Malofejeva, koji navodno podržava ruske separatiste u istočnoj Ukrajini.

Malofejevljevi postovi su često usmjereni protiv “kijevske hunte” ili “nedobronamjerne EU”. Ali, mogu da se pronađu i postovi Oleksandra Feldmana, poslanika ukrajinskog parlamenta i čovjeka od povjerenja bivšeg ukrajinskog predsjednika koji je izbjegao u Rusiju, Viktora Janukoviča. Feldman želi da postane gradonačelnik Harkova i upravo je u izbornoj kampanji. Za lajk njegovih objava on plaća nešto više od jednog centa.

Rusija prednjači u kupovini lajkova

Prema Strateškom centru za komunikacije NATO, na tržištu za manipulaciju društvenih medija prednjači Rusija. U izvještaju centra stoji da je ukupan udio lažiranih lajkova, repostova i pregleda na svim platformama na socijalnim mrežama od 10 do 30 odsto.

“S obzirom na to da mi možemo samo uraditi trenutni snimak ovih podataka, nemoguće je procijeniti ukupan obim manipulacije”, kazao je Janis Sarts, direktor Strateškog komunikacionog centra NATO.

On je istakao da su manipulacije moguće na gotovo svim platformama. Tvwiter i Facebook ipak važe za jedne od najsigurnijih društvenih mreža – i upravo zbog toga što se tu posebno rado manipuliše, ove mreže preduzimaju mnogo protiv toga.

“YouTube i Instagram naprotiv nisu tako dobro zaštićeni. Prema našim procjenama TikTok je ipak najnezaštićenija platforma”, kazao je Sarts.

Nedostaje međunarodna regulativa

Kupovinom lajkova i pratilaca se pritom ne krši nijedan zakon. Hoće li to tako ostati?

“Ako mene pitate kao istraživača, nema razloga za to”, naveo je Rolf Fredheim. Ekspert je mišljenja da bi evropska regulativna tijela trebala zabraniti ovakve berze lajkova u EU.

Janis Sarts je uvjerenja da bi internetski giganti i sami trebalo da efikasnije djeluju protiv botova i maupulacija.

“Društvene mreže su postale mjesto na kojem se odvijaju javne debate. I ako su tu moguće manipulacije, to potkopava demokratski proces”, naveo je Sarts.

Ključ za suzbijanje ovakvih berzi je u tome da se njihove usluge učine toliko skupim da se više ne isplate. Ali, to je sve još uvijek na dugom štapu, kaže Rofl Fredheim.

“Facebook i Twitter su posljednjih godina mnogo uradili, tako da je na ovim platfomama teško izvršiti manipulacije. Ali, u cjelini to je još uvijek prilično jednostavno i jeftino”, poručio je Fredheim.