Kako poremećaj senzorne integracije utječe na razvoj djeteta i svijet oko njega?

Naša čula igraju ogromnu ulogu u upravljanju svijetom oko nas, a kod djece često dolazi kod poremećaja senzorne integracije što, kako tvrde stručnjaci, može značajno utjecati na njihov razvoj. OHbaby piše da se poremećaj senzorne integracije odnosi na način na koji nervni sistem prima poruke od čula (dodir, ukus, sluh, vid, miris i pokreti) koje pretvara u odgovarajuće motoričke i bihevioralne reakcije. Svako je čulo svojevrstan oblik informacije, ali to se kod svakog čovjeka dešava automatski, bez razmišljanja.

Senzorna integracija počinje vrlo rano, još u majčinom trbuhu te se nastavlja razvijati i nakon porođaja. Ona omogućava puzanje, igranje, hvatanje igračaka i drugih stvari. Dijete od treće do sedme godine polako postaje senzomotorički zrela osoba.

Tih prvih sedam godina naziva se periodom senzomotoričkog razvoja. Ako se obrada podataka koji dolaze iz čula dobro organizuje u centralnom nervnom sistemu, tada mozak može stvarati kvalitetnu percepciju okoline, a samim time će sposobnost ponašanja i učenja biti bolja.

Pedijatri su iznijeli podatak da postoji mnogo djece kod kojih nije otkriven poremećaj senzorne integracije te da prema statistici jedno od 20 djece ima određenu vrstu te dijagnoze.

Bez liječenja, dijete može doživljavati izazove prilikom obavljanja svakodnevnih zadataka. Prije svega, poremećaj senzorne integracije može utjecati na grube motoričke sposobnosti prilikom čega se djeca mogu mučiti u registrovanju pokreta ili teško spoznaju gdje im se tijelo nalazi u prostoru.

S druge strane, može utjecati i na ishranu što znači da djeca često mogu biti izbirljiva. Ukoliko previše reaguju na određeni ukus, pa samim time mogu jesti samo nekoliko namirnica i to ne svakodnevno.

Treća pojava je ta da ovakav poremećaj utječe i na učenje. U tom procesu oni su usporeni i teško se mogu fokusirati jer je za njih vanjski svijet prepun buke i gužve.

Kod takve djece prisutni su i poremećaji koordinacije pokreta pa su “nespretni” i to od zaostajanja u hodanju do čestih spoticanja i padova. Javljaju se i smetnje u razvoju sposobnosti govora ili jezika.

Ukoliko mozak ne prerađuje dobro čula iz okoline, ne može ni upravljati ponašanjem. Samim time, često se javljaju i pretjerana reagovanja na dodir, pa često možete čuti od djeteta da ga “boli odjeća” i iako on to zaista tako i osjeća, ti materijali jednostavno budu previše grubi za njih.

Na kraju, poremećaj socijalne integracije utječe na socijalne vještine kod djece. Ukoliko dijete pretjerano reaguje na određena dešavanja u okolini postoji mogućnost da će određeni prostor za njega biti previše veliki i bučan pa će nastojati da se sakrije na “tihim mjestima”.

S druge strane, postoje i oni koji vole buku pa samim time je i proizvode te imaju i nekontrolisane pokrete što može uplašiti drugu djecu.

Najvažnije je da stručna osoba što prije prepozna disfunkciju kako bi se dijete pravovremeno uključilo u terapijski proces koji provode stručnjaci radi što kvalitetnijeg razvoja djeteta. S druge strane, važno je i roditelje upoznati s problematikom senzorne integracije.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE