Kako pregurati teška vremena: Za hljeba mora biti, za ostalo ako pretekne

Svjedočimo, kako kaže, padu kupovne moći i siromašenju građana bh. entiteta RS što pokazuju podaci sa terena iz regije u kojoj živi najviše ljudi u RS.

Ljudi kupuju samo ono osnovno, odriču se svega za šta misle da im nije neophodno. Tako, recimo, kupuju manje voća i kafe, kaže za Srpskainfo Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije malih trgovaca regije Banja Luka.

– Sjećamo se i svjetske ekonomske krize prije 10-ak godina, ali ona nije tako pogodila običan narod. Ljudi sada imaju sve manje para za hranu. Zapravo, rukovode se da za hljeba mora biti, a za ostalo ako se nađe. To se odražava i na naše poslovanje, redukciju određenih nabavki. Više nabavljamo domaću jabuku, a manje avokada. Kriza je sišla među običan narod – priča Marjanović.

Pad prometa

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, navodi da su mu kolege trgovci potvrdili da bilježe pad prodatih proizvoda.

– Vidio sam da je u Njemačkoj zabilježen drastičan pad prometa u maloprodaji, a takav scenario je za očekivati i kod nas. Evo, u mojoj firmi bilježimo upravo ovo o čemu pričam i na kolačima i na pekarskim proizvodima. Zadržali smo broj kupaca, ali imamo manje prodatih artikala, jer kupci imaju manje para zbog inflacije – objašnjava Trivić.

Upravo je pad prometa bio razlog zbog kojeg je u proizvodnji njegove firme smanjen broj radnih mjesta za 12.

– To su sve povezane stvari. Inflacija svaki put smanjuje potrošnju, a smanjenja potrošnja smanjuje proizvodnju; to se sve na kraju odrazi na smanjenje zaposlenih – ističe Trivić.

Istovremeno, povećava se javna potrošnja koja će nas, po očekivanjima Trivića, dovesti u situaciju koja je bila u vrijeme svjetske ekonomske krize.

– Prvo smo imali puno para, pa smo ih podijelili i onda je došla kriza zbog čega su davanja smanjena. To su u ekonomiji sve poznati ciklusi – ističe Trivić.

Dvocifrena inflacija

Najbogatija evropska ekonomija, Njemačka, u aprilu je zabilježila najveći pad prodaje hrane još od 1994. godine. Pad prodaje u trgovinama hrane iznosi 7,7 posto.

Po pisanju tamošnjih medija, a pozivajući se na izjave stručnjaka, razlog ovakvog događaja je vjerovatno posljedica značajnog rasta cijena hrane, koje su u aprilu bile 8,6 posto više nego godinu dana ranije. Prema mišljenju stručnjaka, trend rasta cijena hrane će vjerovatno biti nastavljen.

Kada je u pitanju bh. entitet RS, godišnja inflacija u aprilu je u RS dvocifrena i veća čak od očekivane – 11,7 posto. Ono što najviše zabrinjava jeste što su najviše poskupjeli hrana, za 20 posto, te prevoz za 28,6 posto zbog poskupljenja goriva.

Zbog negativnih pokazatelja iz Evropske unije pitali smo domaće privrednike da li se to odražava i na narudžbe od ino partnera.

Nabavka

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kaže da su za sada podaci ohrabrujući i da određene grane imaju povećane narudžbi u odnosu na period prije početka pandemije.

– Podaci o poslovanju privrede u prošloj i u prva četiri mjeseca ove godine su ohrabrujući. Po informacijama koje imamo od naših privrednika izvoznika, pojedini sektori su došli na nivo perioda od prije izbijanja krize. Neki imaju i povećanje količine narudžbi, poput obućarske i drvoprerađivačke industrije – kaže Blagojević.

Dakle, kako kaže, trenutno nema smanjenja narudžbi, ali privrednici imaju druge probleme.

– Problemi su u nabavci repromaterijala, koji se dugo čeka i koji je poskupio. Za neke sirovine se čeka po šest mjeseci, a mora se platiti odmah, avansno. To direktno utiče na likvidnost preduzeća – objašnjava Blagojević.