Screenshot 1 50
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Turizam i poljoprivreda su oblasti koje u Bosni i Hercegovini inovativno mogu biti unapređene, a projektima koje ih povezuju moguće je ostvariti ekonomske benefite. Kompaktna cjelina je u vidu ruralnog turizma koji je nedovoljno iskorišten potencijal u BiH.

Poljoprivredna proizvodnja u BiH odvija se uglavnom u ruralnim područjima, a uz inovativne projekte moguće je napraviti njenu poveznicu s turizmom. Kako to treba funkcionirati znaju iz Turističke zajednice Tuzlanskog kantona, iz koje navode da je povezivanje ova dva sektora od izuzetnog značaja, posebno u vremenu pandemije koronavirusa.

“Područja poput Tuzlanskog kantona obiluju poljoprivrednom proizvodnjom i turističkim potencijalima, a ukoliko želimo unaprijediti turizam, a samim tim i proizvođača na seoskom gazdinstvu, dovoljno je da njegov proizvod na kućnom pragu turistički upakujemo, nudeći noćenje sa doručkom i ostalim sadržajima”, kaže za Klix.ba Miralem Mešković, voditelj turističkog ureda Turističke zajednice TK.

Pandemija kao okosnica razvoja ruralnog turizma

Ruralni turizam kao neiskorišteni potencijal, prema Meškovićevim riječima, moguće je unaprijediti jedino uz pomoć lokalnih, kantonalni, federalnih i državnih institucija.

“Moramo smoći snage te jedno s drugim povezati, kako bi upakovani proizvod prodali na turističkom tržištu. Ne treba nam mnogo jer konkretno u Tuzlanskom kantonu raspolažemo s pregršt ruralnih sadržaja, odnosno prirodnih blagodeti koje su razastrte po predivnim planinama Konjuh, Majevica i Trebava. Vrijeme pandemije predstavilo je okosnicu za razvoj te vrste turizma jer smo vidjeli koliko građani u takvim programima žele uživati”, ističe Mešković.

Miralem Mešković (Foto: A. K./Klix.ba)
Miralem Mešković (Foto: A. K./Klix.ba)

Znatna ulaganja u kontinentalni turizam nudi i Evropska unija, što svakako Bosna i Hercegovina treba iskoristiti. Program EU4Business je vrijedan 15 miliona eura, a trenutno je u toku provedba 82 projekta.

Među njima je i “Staza stare pruge” na području Busovače, Viteza, Travnika, Donjeg Vakufa i Jajca, s ciljem da se kreira novi turistički proizvodi za goste koji ovo područje posjećuju tokom ljeta. Time će se proširiti turistička ponuda za duži boravak posjetilaca i veći broj posjeta.

“Projektom je predviđeno da se staroj pruzi na području Busovače, Viteza, Travnika, Donjeg Vakufa i Jajca, udahne novi život u vidu revitalizacije i prenamjene u kombinaciji s gastronomskom ponudom i smještajem. Cilj je da se regija Srednjobosanskog kantona poveže na drugačiji način te obogati, kako život domaćeg stanovništva, ali i ponuda za turiste koji se sve više opredjeljuju za aktivan odmor kao što je pješačenje i vožnja bicikla”, kaže za Klix.ba Adnan Gazija, projekt menadžer u Regionalnoj razvojnoj agenciji za regiju Centralna BiH koja i impelmentira spomenuti projekt.

Kroz ovu turističku priču rekreativci, ali i turisti će imati priliku da se upoznaju s ljepotama regije na jedan novi način. S druge strane mikro, malim i srednjim preduzećima iz oblasti turizma će se otvoriti vrata za povećanje poslovanja kroz pristup novim turistima, ali i kroz uvođenje standarda poboljšati i uskladiti ponuda sa standardima Evropske unije u oblasti biciklizma.

“Projekt je počeo s implementacijom u maju 2020. godine, a trajat će do novembra 2021. Ukupna vrijednost iznosi više od 260.000 eura, od čega je Evropska unija izdvojila preko 190.000 eura bespovratnih sredstava u sklopu projekta EU4Business. Podrška Evropske unije i Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj je bila ključna. Bez njihove finansijske podrške bi ovaj projekt ostao samo ideja, jer se ne bi usudili na projekt ovakvih razmjera, s obzirom da u BiH nema pristupnih fondova sa sličnim programom i visinom raspoloživih sredstava”, pojašnjava Gazija.

Ključ je u inovativnosti

Ovaj projekt karakteriše i inovativnost, koja je, prema mišljenju našeg sagovornika, ključna, posebno u trenutnom vremenu, kada se mora izvršiti prilagođavanje proizvoda/usluge tržištu i aktuelnom stilu života. Mišljenja je da su strategije i politike inovacija u BiH, po kojima su inovacije rezervisane za napredne, bogate i velike dok oni manji slijede, naopako postavljene.

“Upravo manji moraju prednjačiti u inovacijama. To mislim iz razloga jer ideje ne koštaju, a njihova realizacija da. Ako hoćemo da povećamo dodatnu vrijednost u turizmu moramo se izdvajati po nečemu. BiH jedino ima šansu da se diferencira tako što će hrabrije nastupati i biti prva koja će nešto ponuditi, jer nije bogata i razvijena zemlja da može preuzimati općepoznate ideje i dizati ih na viši nivo ulaganjem značajnih sredstava, tu će uvijek zaostajati. Po meni, ukoliko BiH želi da se izdvoji kao turistička destinacija treba sistematski pristupiti promociji i podršci razvoju domaćih inovacija u turizmu”, smatra Gazija.

Osim izvornog oblika turizma, koji je za Evropsku uniju itekako važan, posebno u kontekstu njegovog značaja za privredu i posljedice pandemije koje je ovaj sektor pretrpio, fokus je i na poljoprivredi. Usvajanjem strategije na bh. nivou otvorila se mogućnost za dalje fondove EU, shodno čemu se u našoj zemlji implementira projekt EU4Agri, vrijedan 20 miliona eura.

Poljoprivrednici ovaj projekt ocjenjuju od iznimnog značaja, s obzirom na to da se realizira u vremenu narušenih ekonomskih prilika uzrokovanih pandemijom koronavirusa. Poljopirvrednoj zadruzi Agropromet iz Tuzle apliciranje na ovaj UNDP-ov projekt donijelo je direktnu novčanu podršku za više od 50 proizvođača mlijeka, u smislu refundiranja troškova repromaterijala za proljetnu sjetvu te dio refundiranja muzilica i kanti.

“Ovaj projekt je doprinio i razvoju te unapređenju mljekarskog sektora u dijelu da je sačuvao postojeću proizvodnu i praktično omogućio njeno proširenje. Projekt je realizovan s krajem aprila ove godine, a mi već sad imamo rast proizvodnje mlijeka od okvirno deset posto jer su postojeći proizvođači mogli investirati u proširenje postojećih kapaciteta”, kaže nam Senad Ćerimović, direktor Agroprometa.

Senad Ćerimović (Foto: A. K./Klix.ba)
Senad Ćerimović (Foto: A. K./Klix.ba)

Poljoprivredna poizvodnja predstavlja neprofitnu djelatnost s pokrićem troškova, a većina poslova se radi na otvorenom, uz utjecaje klimatskih promjena. Svaka ozbiljna država razvija ovu vrstu proizvodnje iz brojnih razloga, a jedan od glavnih je ostvarivanje stabilnog snadbijevanja stanovništva kvalitetnim domaćim proizvodima.

Prilika za nova radna mjesta

Prema Ćerimovićevim riječima, u Bosni i Hercegovini je također vrlo biran faktor omogućavanje normalnog života i rada stanovništvu u ruralnom dijelu naše zemlje, uz očuvanje poljoprivrednog zemljišta koje je poslije rata sve više devastirano i zapušteno. Razvijanju poljorivrede svakako bi pomogao i ruralni turizam, što podržava i ovaj naš sagovornik.

“Razvijanje ruralnog turizma i poljoprivrede je najbolje u najrazvijenijim evropskim zemljama jer sve one izdvajaju značajna sredstva u budžetima za te oblasti. Evropska unija blizu 50 posto svoga budžeta izdvaja za poljoprivrednu proizvodnju, a u BiH se kreću neki koraci naprijed, povećavaju se iznosi, ali oni nisu ni blizu onih kao što je to naprimjer slučaj u Hrvatskoj i Srbiji. Imamo pojedinačne slučajeve koji su dobri, ali dugoročno teško je razvijati ruralni turizam bez značajnije finansijske podrške i povoljnih grantova od države sa svih nivoa”, smatra Ćerimović.

Njegovo mišljenje dijele i u Privrednoj komori Tuzlanskog kantona iz koje smatraju da spona između poljoprivrede i turizma mora biti jača, uz osiguranje finansijske injekcije.

“Potrebno je također izvršiti i edukacije stanovništva, kako bismo ih na pravi način usmjerili u djelovanje u ovoj oblasti. Mi imamo izuzetno mnogo lijepih predjela koji su dio netaknute prirode i tu bismo mogli razviti sadržaje, posebno sada u vremenu pandmije. To bi predstavljalo i otvaranje novih radnih mjesta i samozapošljavanje. Pokretanje biznisa u mikrosredini gdje poznajete prilike je mnogo lakše, kvalitetnije i bolje”, istakao je predsjednik Kantonalne privredne komore u Tuzli Nedret Kikanović.

Nedret Kikanović (Foto: A. K./Klix.ba)
Nedret Kikanović (Foto: A. K./Klix.ba)

Kako bi pružila dodatnu podršku sektoru poduzetništva i poljoprivrede u oporavku od posljedica pandemije, vrijedi kazati da je Evropska unija također osigurala i dodatnih 18 miliona eura bespovratnih sredstava kroz programe EU4BusinessRecovery i EU4AgriRecovery, što je svakako značajna prilika za stanovništvo Bosne i Hercegivine.