Kako su potrošeni milioni za poplavljene

Prije 21 mjesec nezapamćene poplave „razvalile“ su Bosnu i Hercegovinu, a teške posljedice i danas se osjećaju.

Stradalo je 24 posto teritorije države, a ukupne štete tada su procijenjene na oko četiri milijarde maraka što je 15 posto bruto društvenog proizvoda.

U ljeto 2014. godine u Bruxellesu je održana međunarodna donatorska konferencija na kojoj je BiH obećano 1,58 milijardi maraka s tim što su od toga čak 83 posto kreditna sredstava. Koliko je i stvarno od inostranih i domaćih donatora osigurano novca za pomoć poplavljenim područjima?

Od svega što je obećano, odobreno je svega 38 posto. Iz inostranstva u BiH stiglo je blizu pola milijarde maraka od čega 228 miliona donacija i 266 miliona kreditnih sredstava. Zanimljivo je da deset donatora koji su čvrsto obećali pomoć nikada nisu uplatili nijednu marku.

Domaće nevladine organizacije, njih 23, iz oba entiteta formirali su mrežu pod imenom „Brana“ i uz pomoć USAID-a krenuli u istraživanje o pristiglim donacijama i kreditima i gdje je i kako završio novac namijenjen za obnovu stradalih područja.

„Brana“ je ušla u trag 90 posto donatorskih sredstava i 46 posto novca koji je išao preko domaćih institucija. Kao problem navode da je u raspodjeli pomoći bilo netransparentnosti.

Također, „Brana“ upozorava da još uvijek nema jedinstvene baze podataka u kojoj bi bili detalji o novcu prikupljenom od domaćih i inozemnih institucija i humanitarnih organizacija „što bi u svakom slučaju povećalo povjerenje donatora“.

Inače, kao svijetli primjer navodi se Federalni fond za pomoć nastradalim područjima od prirodnih nepogoda na čijem čelu je Jasmin Jaganjac, zbog potpune transparentnosti i činjenice da svaku potrošnu marku „prati“ precizna dokumentacija.

Ne može se sakriti ni da je po svim relevantnim računicama BiH izgubila oko 50 miliona maraka isključivo zbog proceduralnih propusta – nije odmah i svugdje proglašeno stanje elementarne nepogode pa je izostala milijunska pomoć organizacija međunarodne zajednice.

Problemi su se pojavili i zbog toga što nisu potpisani ugovori da će biti izgrađene nove kuće pa su samo one oštećene renovirane i to u vrijednosti do 10.000 maraka. Time je onemogućeno da se ljudima kojima su poplave i klizišta potpuno uništile kuće, izgrade nove, a UNDP i međunarodne organizacije mogle su jedino sanirati oštećene. Fizičkim licima i firmama dodijeljena je novčana pomoć u iznosu od 90 miliona maraka.

Međutim, na mukama su se našli ljudi koji su na ime pomoći dobivali primjerice plastenike i poljoprivredne strojeve – usprkos brojnim zahtjevima, apelima i molbama nisu oslobođeni plaćanja poreza na dodanu vrijednost iako se radi o donacijama.

Federalni fond planirao je u ovoj godini za nastradale u poplavama izgraditi ili kupiti 353 kuće, sanirati 37 klizišta, nekoliko riječnih korita i 11 infrastrukturnih objekata što će koštati 21,5 miliona maraka.