Kineski ekonomski rast pao je na gotovo povijesno niske razine

Prošle je godine kineska ekonomija rasla po jednoj od najsporijih stopa u desetljećima jer su opetovani lockdowni opterećivali kućanstva i preduzeća, naglašavajući visoku cijenu politike nulte tolerancije na Covid-19 koju je Peking naglo napustio krajem 2022.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rast od 3%

Kineska ekonomija poraslo je 3% u 2022., objavio je u utorak Nacionalni ured za statistiku, što je oštro usporavanje u odnosu na tempo od 8,1% zabilježen u 2021. Osim 2020., kada je ekonomija porasla samo 2,2%, prošla je godina bila najgora godina za bruto domaći proizvod rast u Kini od 1976., godine kada je Mao Zedongovom smrću okončano desetljeće sukoba poznato kao Kulturna revolucija, prema podacima Svjetske banke.

Ukidanje gotovo svih javnozdravstvenih ograničenja u Kini nakon gotovo tri godine gušenja čak i malih izbijanja virusa, postavlja pozornicu za ekonomski oporavak 2023. Ekonomisti očekuju da će oporavak u Kini pod vodstvom potrošača ove godine poduprijeti globalni rast jer SAD i Europa koketira s recesijom.

Ublažavanje javnozdravstvenih ograničenja dio je šireg resetiranja politike u Kini čiji je cilj revitalizacija ekonomije. Funkcioneri su također signalizirali kraj pritiska na tehnološke firme, ublažili stroge propise u sektoru nekretnina i ukinuli zabranu australskog ugljena.

Neizvjestan skok

Još je neizvjesno koliko će skok biti snažan. Potražnja za kineskim izvozom tone kako globalna ekonomija usporava. Povjerenje potrošača je na niskom nivou nakon tri godine povremenih blokada. Mnogi se ekonomisti brinu da bi ožiljcima od pandemije, u obliku nestalih radnih mjesta i zatvorenih tvrtki, moglo trebati vremena da zacijele.

Druga najveća svjetska ekonomija također se suočava s nizom dugoročnih izazova, uključujući sve veću konfrontaciju sa SAD-om i brzo pogoršanje demografije. Nove brojke u utorak pokazale su da se kinesko stanovništvo smanjilo 2022. prvi put od ranih 1960-ih, pavši za 850.000 na 1,412 milijardi kao rezultat godina pada nataliteta.

Takav historijski pomak otežao bi održavanje gospodarskog rasta u Kini bez poboljšanja produktivnosti radnika, ugrožavajući cilj Pekinga da iza sebe ostavi status srednjeg dohotka i prestigne SAD kao najveća svjetska ekonomija.

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE