Screenshot 2 95
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Zabava / Zanimljivosti
Kurbani 2021

U samo nekoliko godina Kina je uspjela napraviti najdužu željezničku mrežu za superbrze vozove na svijetu. Na početku 21. stoljeća situacija je bila potpuno drugačija.

Tada je najmnogoljudnija država na svijetu imala željeznicu sa sporim i neudobnim vozovima. Sada ima 37.900 kilometara pruge za superbrze vozove, kojom je povezana većina velikih gradova.

Od navedenog broja kilometara pruge, polovina je napravljena u posljednjih pet godina. Očekuje se da će do kraja ove godine biti napravljeno još 3.700 kilometara pruge. Do 2035. godine Kina bi trebala imati 70.000 kilometara tračnica za superbrze vozove.

Na većini željezničkih linija vozovi dostižu brzinu do 350 kilometara na sat. To je promijenilo način putovanja od grada do grada, odnosno okončalo je dominaciju avioprijevoza od grada do grada.

Do prošle godine 75 posto kineskih gradova s pola miliona i više stanovnika povezano je mrežom željeznice za superbrze vozove. Španija je druga na svijetu pkada je riječ o ovakvoj željeznici. Međutim, znatno zaostaje za Kinom. Ima više od 3.200 kilometara pruge za superbrze vozove čija je maksimalna brzina 250 kilometara na sat.

Ostale razvijene zemlje još manje. Tako Velika Britanija ima 107 kilometara tračnica, a Sjedinjene Američke Države imaju samo jednu liniju za superbrze vozove, čija je maksimalna brzina 240 kilometara na sat.

Željeznica ima višestruki značaj za Kinu

Kineska savremena željeznica ima višestruki značaj. Ona je simbol ekonomske moći, nagle modernizacije, rastuće tehnološke moći i prosperiteta. Komunistička partija ove države i njen lider Xi Jinping željeznicu koriste i kako bi stvorili socijalnu koheziju, integrirali različite dijelove zemlje i ostvarili politički utjecaj.

“Gradnja nove željeznice je dio Xi Jinpingovog velikog plana integracije ogromnog domaćeg tržišta. Željeznica odražava ‘novu filozofiju razvoja’, a čiji je ključni koncept ‘koordinirani razvoj'”, izjavila je dr. Olivia Cheung, istraživačica Instituta za Kinu pri Londonskoj školi.

Ukazala je na to da se ne povezuju samo postojeći veliki gradovi, već da se povezuju i veliki gradovi koji su u izgradnji. To je isto ono što se u prošlosti radilo u sjevernoj Americi, Evropi i državama koje su bile evropske kolonije.

To je trajalo cijelo 19. i 20. stoljeće, a Kina je to postigla u samo nekoliko godina. Mark Smith, autor bloga posvećenog željeznici, je jedan od većine ljudi koja smatra da je teško ne biti impresioniran kineskom željeznicom. Istakao je njenu učinkovitost, mogućnost da služi iznimno velikom broju ljudi, da ne postoje papirne karte, već da je za putovanje dovoljno skenirati ličnu kartu ili pasoš.

Prije se Kina oslanjala na tehnologiju za superbrze vozove, koja se razvija u Evropi i Japanu. Sarađivala je s velikim proizvođačima poput Bombardiera, Alstoma i Mitshubishija. Međutim, sada su kompanije ove zemlje lideri u proizvodnji superbrzih vozova i inžinjerskim željezničkim rješenjima. U tome su uspjeli zbog uspjeha na domaćem tržištu.

Gradnja ovakve željeznice uopće nije bila laka. No, Kinezi su uspjeli ukrotiti i najnepogodnije dijelove zemlje za gradnju ovakve infrastrukture.

Razlog zbog kojeg je najuspješnija u infrastrukturnom razvoju jeste i taj što je vlast centralizovana, pa je samim tim centralizovano planiranje i odobravanje gradnje. S druge strane, za realizaciju ovakvih projekata u Evropi i SAD-u potrebne su decenije.

Posljednja veća željeznička nesreća desila se 2011. godine kada su se sudarila dva voza na vijaduktu. Tada je poginulo 40 osoba, a 200 je povrijeđeno. Od tada do danas nije bilo većih nesreća. Spomenuta i ranije nesreće su navele nadležne da smanje brzinu kretanja vozova. U međuvremenu, povjerenje Kineza u ovaj oblik prijevoza raste.

Kakvi su kineski superbrzi vozovi

A koliko je zapravo učinkovita gradnja željeznice superbrzih vozova u Kini govori to da je gradnja 815 kilometara željeznice na liniji Istočni Zhengzhou – Wangzhou, vrijednosti 13,5 milijardi dolara, završena za manje od godinu.

Do kraja prošle godine Kineska nacionalna željeznica je imala više od 9.600 superbrzih vozova koji su dnevno saobraćali.

Prethodno navedeno je samo dio onoga što su Kinezi uspjeli. Sada planiraju razvijati nove tehnologije u željeznici, pa i u ovom aspektu prednjače. Prvi u svijetu su razvili tehnologiju za superbrze samovozeće vozove, kao i unaprijeđenu tehnologiju za signalizaciju i kontrolu u željezničkom saobraćaju.

Superbrzi autonomni voz doseže briznu od 350 kilometara na sat i povezuje Peking i Zhangjiakou. To je najbrži autonomni voz na svijetu.

U decembru 2019. je otvorena nova željeznička linija za superbrze samovozeće vozove, a kao dio pripreme za Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. Ovom linijom je putovanje skraćeno sa tri sata na manje od 60 minuta. Time je omogućeno turistima da mnogo brže dođu i do jedne od najznačajnijih svjetskih znamenitosti – Kineskog zida.

U ovim vozovima postoji poseban prostor za odlaganje opreme za zimske sportove, na svakom sjedištu postoje ekrani osjetljivi na dodir sa 5G mrežom, osvjetljenjem koje se prilagođava okolnostima u vozu i izvan voza te mnoštvo senzora. Tokom putovanja koristi se i tehnologija prepoznavanja lica, identiteta, a roboti se koriste kako bi pomagali putnicima npr. prilikom transporta prtljaga.

Željezničke stanice su ogromne i moderne, a svaki dan se na njima nalazi veliki broj ljudi – nalikuju aerodromskim terminalima.

Voz maksimalne brzine 620 kilometara na sat

Krajem ove godine Kina je napravila još jedan prototip superbrzog voza čija je maksimalna brzina čak 400 kilometara na sat. Također, Kina se superbrzim vozovima povezuje s drugim državama.

Ova zemlja planira uložiti još milijarde dolara u razvoj željeznice. Taj novac će biti potrošen i na pravljenje magnetno-levitacijskih vozova čija bi maksimalna brzina trebala biti nevjerovatnih 620 kilometara na sat, piše CNN.