Ko je prvi u Bošnjaka i upitnici koji dolaze nakon najave okupljanja bošnjačkih političkih predstavnika

Najavljeni skup političkih predstavnika Bošnjaka koji je za 12. april u Sarajevu sazvao ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izazvao je mnogo reakcija u javnosti.

Iako se Konaković ogradio i poručio da ideja o okupljanju Bošnjaka regije, s ciljem razmatranja položaja i statusa ovog naroda nije njegova, najveći broj reakcija i odbijenica je upućen ka njemu jer je on formalni organizator i on je taj koji je poslao pozive.

Ovom pitanju se može pristupti na nekoliko načina i postaviti još više upitnika o prednostima, nedostacima, ali i političkoj mudrosti ideje.

Generalno, ako neko na jedno mjesto okupi bilo koje političke predstavnike u namjeri da se pokuša iznaći rješenje s ciljem poboljšanja statusa građana, u namjeri rješavanja problema učinio je korak naprijed. No, kontekst, vrijeme i politička pozadina u ovom slučaju nameću veliki broj upita.

Prvo pitanje je u kojim okvirima organizator skupa želi govoriti? Da li se politika u tom kontekstu vodi isključivo etničkim linijama i kako će se to odraziti na komplesnu političku situaciju u BiH? Zatim, ko su to predstavnici Bošnjaka, odnosno zašto je naprimjer Denis Bećirović član Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka, a nije na spisku pozvanih? Ako nije pozvan, zašto nije? Ako je odbio, zašto je odbio?

Iako će organizatori skupa negirati da prave neku vrstu pandana svesrpskom vaskršnjem saboru ili nekom hrvatskom saboru, šablon etničkog grupisanja neodoljivo podsjeća na vođenje politike po etničkim linijama, odnosno legitimizira i daje argument u ruke onima koji ovu državu vide samo kroz etnički okvir.

Vjerovatno bošnjački predstavnici u tom kontekstu, ma koliko se to činilo nefer, nemaju luksuz pristanka na jednonacionalne pristupe, jer će oni koji ovu državu i ne doživljavaju toliko svojom i čije politike rade na njenom slabljenju to jedva dočekati. To je uostalom pokazala i današnja reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je pozdravio okupljanje Bošnjaka. A pozdravio je jer će on ubuduće to tumačiti kao legitimiziranje svih specijalnih veza koje Srbija gradi sa RS-om konkretno.

Sama saradnja među bošnjačkim političkim predstavnicima u regiji može biti korisna i pohvalna, ali objektivni doseg te saradnje i politike u ovom momentu može biti maksimalno na određenom finansijskom i infrastrukturnom nivou. Problem je što će drugi etnički korpusi to tumačiti i kao političko integrisanje, dok je paralelno njihova stvarna politička moć vrlo ograničena.

Još jedan detalj, koji najavljenom okupljanju bošnjačkih političkih predstavnika ne ide u prilog su sami odnosi među političkim predstavnicima u BiH. Način formiranja nove vlade u FBiH u proljeće 2023. godine, kada je suspendovan glas potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka. Pristajanje na taj čin je itekako produbio jaz među suprotstavljenim političkim blokovima, a samim time i među bošnjačkim političkim predstavnicima. Jedino moguće opravdanjeu tom kontekstu je da bi i ta tema bila na stolu na najavljenom okupljanju Bošnjaka.

Upravo zbog navedenog ekspresno su počele stizati odbijenice Konakoviću, a među prvima su otkazali lider SDA Bakir Izetbegović i lider SBiH Semir Efendić. Izetbegović je kazao kako između ostalog poručio da “ne želi da ima bilo kakve kontakte s Konakovićem dok se ne razriješe vrlo ozbiljne optužbe koje se odnose na njegove veze sa narko-kartelom dokumentivane u Sky-aplikaciji”.

To bi i imalo smisla da Izetbegović to pravilo sam nije prekršio u slučaju Fadila Novalića ili Osmana Mehmedagića, sa kojima se fotografisao i viđao iako im se ili sudilo ili traje istraga protiv njih.

U svakom slučaju etničko okupljanje, bez obzira na namjeru sa sobom nosi veliki rizik davanja legitimiteta politikama koje ovu državu i ovu regiju vide isključivo etničkim očima.

Klix.ba