Ko je za, a ko protiv neradne nedjelje u trgovinama FBiH: Šta je pozadina ove priče?

Ko je za, a ko protiv neradne nedjelje u trgovinama FBiH: Šta je pozadina ove priče?

Vlada Federacije BiH bi na jesen trebala razmatrati Prijedlog prednacrta Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH kojim je predviđeno da prodajni objekti budu zatvoreni nedjeljom i u dane praznika u FBiH.

Ove informacije odjeknule su u bh. javnosti, a postavljena su brojna pitanja za ovu temu. Federalni ministar trgovine Amir Hasičevićem nedavno je za Klix.ba istakao da je inicijativa za uvođenje neradne nedjelje potekla od Sindikata radnika u trgovini kojih u Federaciji BiH ima oko 99.000, a 72 posto čine žene.

Hasičević je tada rekao da je njihov argument da je nedjelja dan za porodicu i izjasnile su se da bi im značilo da taj dan provedu sa svojim ukućanima.

Zamjenica državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice Duška Jurišić također je kazala u kontekstu ostvarivanja ljudskih prava da će zakon donijeti pozitivne stvari, a da poslodavci u FBiH neće biti diskriminisani.

“Nedjelja u EU”

Iako zakon EU dozvoljava rad nedjeljom, svakoj pojedinačnoj državi se dozvoljava da reguliše rad nedjeljom. Postojao je pokušaj uskraćivanja mogućnosti rada nedjeljom na evropskom nivou, ali Evropski sud pravde nije podržao donošenje zabrane rada.

Mapa članica EU i ostalih zemalja i njihova zakonska regulativa rada nedjelom

Mapa članica EU i ostalih zemalja i njihova zakonska regulativa rada nedjelom

Na ovoj mapi možemo vidjeti kako su članice EU i ostale zemlje zakonski regulisale rad nedjeljom. Zelena boja predstavlja zemlje sa supermarketima i šoping centrima koje su generalno otvorene nedjeljom. Plava boja predstavlja markete kojima je dozvoljeno da budu otvorene šest sati ili manje nedjeljom. Crvena boja predstavlja zemlje u kojima je supermarketima strogo zabranjeno raditi na ovaj dan.

Šta je pozadina priče u FBiH?

Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Admir Čavalić mišljenja je da je riječ o vrlo kompleksnoj temi i da razumije da je pojedinim teško da razumiju sve negativne posljedice zabrane prava na rad radnicima u trgovini u FBiH.

“Ono što je bitno razumijeti da za ovu mjeru lobiraju krupni trgovci i naftni lobi. Prvi to rade kako bi se izborili sa evidentnim nedostatkom radnika koji bi pristali da rade i nedjeljom pod postojećim radnim uvjetima, dok drugi na ovaj način otvaraju mogućnost ekstra profita jer benzinske pumpe, kao što se dešava u susjednoj Hrvatskoj, postaju nedjeljni marketi koji čak i peku hljeb”, kazao je Čavalić za Klix.ba.

Naglašava da su, dakle, ključni dobitnici ove zabrane su krupni trgovci koji posluju u oba BiH entiteta (jer će potrošnja iz FBiH prijeći u entitet RS), te naftne kompanije.

“Ko su gubitnici? Prije svega radnici jer ništa ne dobivaju osim što im zakonodavac propisuje da sad moraju odmarati nedjeljom. Ostaje im isti broj radnih dana, obično šest, u sedmici, izuzev što sad ne mogu birati koji će dan odmarati. To se naime, obično radilo kroz tzv. ‘trgovinu smjenama’, gdje bi npr. radnik svjesno radio nedjeljom i mijenjao kolegu, a kako bi mogao odvesti dijete doktoru u ponedjeljak, prisustvovati roditeljskom sastanku, proslaviti rođendan, ili obaviti neke druge privatne, porodične stvari”, objašnjava Čavalić.

Negativni primjer iz EU

Dodaje da sada radnika fiksiramo na šest dana koji će biti dodatno stresni, što pokazuju iskustva iz Mađarske koja je napustila nedjeljnu zabranu koju je ‘gurao’ premijer Orban kao dio konzervativnih politika.

“Šta se dešava sa šest dana, pa potrošnja se raspoređuje tokom navedenih, što podrazumijeva da marketi rade duže (npr. umjesto 21:00 sada će raditi do 24:00 sata i slično). Radnicima u okviru ovih marketa se na taj način dodatno krše radnička prava jer nisu plaćeni prekovremeno”, ističe.

Priča nam da su drugi bitni gubitnici sitni poduzetnici.

“Sada ćemo konačno uništiti male trgovce koji su obično porodični biznisi i koji nerijetko upravo zavise od nedjelje kada je tu dijaspora i kada veliki trgovci ranije zatvaraju (jer nemaju radnika). Imamo tu samohranih majki, trgovaca koji žive na minimalcu, posebno u manjim sredinama, kao i dosta specifičnih trgovina koje su rezultat inovacija”, poručuje.

Objašnjavajući suštinski šta su tu pravi problemi, ističe da kada pitate radnike u trgovini kroz dubinske intervjue vidite pravi sliku stanja.

“Nakon što sam radio godinama istraživanja, onda mi oni odgovaraju sljedeće: neplaćeni rad, niske plate, mobing na poslu, čak i fizički napadi kao nedavno u Jablanici. Radnici navode i nedostatak stolice na radnom mjestu – npr. kasirke – ili pak, nedostatak adekvatnog prostora za obavljanje fizioloških potreba, kao u slučaju kioska. Tu su i popularne ‘koverte’, prijetnje i ucjene”, naglašava Čavalić.

Retrogradan pristup

Ističe, umjesto da entitetska vlada uredi ovu oblast i iskoristi momentum nedostatka radne snage koja je spremna raditi pod tim uvjetima, zauzima se retrogradan pristup na način da se udovolji velikih trgovcima da smanjenjem radnih dana (ne za pojedinačnog radnika, već za njih) zadrže postojeće loše prakse, uz još veći stres i pritisak jer će potrošnja opteretiti druge dane.

“Još da budemo otvoreni, ako se sad ne poštuju zakoni o radu, ko garantuje da će se poštovati i ovaj o zabrani rada nedjeljom – poštovat će ga poslodavci koji su primjer dobre prakse, a oni koji vrše eksploataciju radnika će iste slati u skladišta, ili krišom otvarati svoje trgovine”, naveo je.

Poručuje da radnik zakonski može raditi 40 sati i da mora imati odmora i plaćeni prekovremeni rad u izuzetnim okolnostima. Navodi da se radnicima u trgovini krše sva moguća prava, i rješenje za navedeno je da se samo poštuje postojeće zakonske odredbe odnosno da inspekcije rade svoj posao.

“Ako se već krše radnička prava, onda zabrana rada nedjeljom nije rješenje, već dodatno kršenja prava tokom šest dana u sedmici. Da zaključim, ovo nije pitanje potrošnje i potrošača, jer ovo nije državna, već entitetska zabrana – građani će kupovati online, u entitetu RS i Brčko distriktu, za njih ne brinem – ovo je pitanje zabrane rada za nekih 2 posto radne snage (toliko je u Hrvatskoj obuhvaćeno). Zbog toga će ova mjera pasti na Ustavnom sudu kao diskriminitarno ili kao mjera koja je donesena izvan domena regululacije radnih odnosa (to treba da radi Ministarstvo za rad i socijalnu politiku FBiH) i zbog toga je nazivam populizmom. Hajdemo riješiti probleme naših radnika, bez da im dajemo lažne nade u rješenja koja ne donose dobre rezultate, već niz problema i koja će na kraju pasti na Ustavnom sudu”, zaključio je Čavalić.

Na kraju treba dodaje da sve ekonomske studije pokazuju ovo, izuzev jedne koja kaže da je došlo do rasta zadovoljstva žena radnica, ali samo ako su išle na nedjeljnu misu.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE