Ko se i šta finansira iz državnog budžeta BiH?

“Najviše su za političare odvojili, njihova administracija, a za građane nisam ništa vidjela da ima tu”, kaže odgovarajući na pitanje šta se finansira iz budžeta Bosne i Hercegovine, Senka penzionerka iz Sarajeva.

Rešad Fočo, također iz Sarajeva zna da se iz državnog budžeta finansira i održavanje lokalnih izbora, koji su upravo zbog činjenice da budžet nije bio usvojen odgođeni za 15. novembar, ali i kako kaže enormno visoke plate političara na državnom nivou.

“Mi smo mala siromašna zemlja, a naši političari imaju plate među najvećim u Evropi, što je paradoksalno i žalosno. Oni su najnesposobniji političari koji postoje a obezbijedili su sve sebi, mislim da je to krajnje nemoralno”, kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ostatak anketiranih ili ne zna, ili ih, kažu, ne zanima šta se finansira državnim budžetom.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić potvrđuje ono što govore građani – državni budžet nema veze sa običnim ljudima, iako ga svaki građanin i privrednik plaćajući poreze pune.

“Druga stvar, red je već jednom da se to i opečati, što bi se reklo, da se tu radi isključivo o ličnoj koristi. Nema to nikakve veze sa opštim interesom, javnim interesom, nego samo ličnim interesom”, kaže ona za RSE.

Dodaje da članovi vlade i parlament, oni koji donose budžet, imaju jednu vrstu primanja, a dosta službenika, zaposlenih u državnoj službi nema tako velika primanja.

“Ovaj budžet i sve što se radi, sračunato je na ličnu komociju, promociju, poboljšanje života, ničeg se nisu uskratili, ni u doba pandemije, niti evo sada, sa ovim budžetom, koji je, na naš užas i na veliku sramotu, usvojen nakon sedam mjeseci. Ali, evo, i do kraja godine – da se živi fino, komotno”, kaže Cenić.

Budžetom institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, o kojem će, da bi stupio na snagu, u srijedu odlučivati Dom naroda Parlamentrane Skupštine Bosne i Hercegovine, većim dijelom se finansira 75 institucija na državnom nivou. Za to je odvojeno 996 miliona konvertibilnih maraka (oko 498 miliona eura).

Unutar Prijedloga budžeta planirana su sredstva za finansiranje održavanja lokalnih izbora u iznosu od 4, 2 miliona KM (2,1 milion eura).

Dom naroda o budžetu odlučuje nakon što ga je usvojio Predstavnički dom državnog parlamenta i tačno sedmicu dana od kako je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) 22. jula poručila kako neće biti lokalnih izbora ni 15. novembra, “ukoliko u narednih sedam dana ne bude osiguran novac za njihovo održavanje”.

Ostatak novca od, predviđenih 1,8 milijardi maraka (oko 900 miliona eura) biće odvojen za finansiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine.

U odnosu na prošlogodišnji budžet to je više za 30 miliona maraka (15 miliona eura). Servisiranje vanjskog duga iznosi oko više od 807 miliona maraka (oko 403 miliona eura) i manje je dva posto u odnosu na 2019. godinu.

Za koga je i kako se ‘kroji’ budžet?

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić objašnjava da se državni budžet uglavnom puni od indirektnih poreza.

“Najviše, a da ne kažem da je državni budžet gotovo sve indirektni porezi, plus nešto malo prihoda na državnom nivou. Znači, vi kad platite kartu, popijete čašu vode, uzmete zalogaj hljeba, vi plaćate porez na dodanu vrijednost (PDV). PDV je sadržan u svemu, i finansirate nečiju raskoš i nečiju neodgovornost i nerad. Stalno, svakom svojom aktivnošću”, navodi ona.

Cenić smatra kako političari građanima i privrednicima šalju otvorenu poruku da ni u pandemiji ne žele da odvoje sredstva za oporavak privrede.

“Da dok su tamo ljudi ostajali bez posla, firme se zatvarale, hoteli se zatvarali, tu je plata išla kako treba, zaštićeno, garantovano, na vrijeme, niko nije htio da se odrekne bilo čega, a ništa živo nisu uradili, jer je knjiga spala upravo na one koji imaju daleko manje plate. I time su pokazali kolika je njihova briga za privredu i građane. Sad su to samo ovjerili. I ništa drugo”, navodi ona.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako donošenje državnog budžeta nije nikakvo ekonomsko već političko pitanje.

“To se potvrdilo više puta ne samo ove godine i problematiziranje donošenja budžeta nije oko toga da se odvoji za neku razvojnu komponentu, pa da zbog toga imate da se koplja lome među političarima, nego je upravo bilo možda, i sada ulazimo na teren politike, prije svega mislim da je to bilo zbog održavanja lokalnih izbora”, dodaje on.

Kako su političari lomili koplja

Predstavnički dom Parlamenta BiH je usvojio budžet 15. jula. Šest dana kasnije, 21. jula, Dom naroda Parlamenta BiH je usvojio budžet, ali ne u istom tekstu kako je to uradio Predstavnički dom PSBiH.

Zbog toga je formirana Komisija za usaglašavanje teksta budžeta koja po hitnoj proceduri treba usaglasiti zajednički prijedlog budžeta oba doma.

Komisija za usaglašavanje zajedničkog teksta Zakona o budžetu, 27. jula je prvobitno podržala Predsjedništvo BiH, i njihovu odluku da se 754 hiljada maraka (375 hiljada eura) iz kapitalnih izdataka Parlamenta prebaci na sanaciju posljedica od COVIDa-19.

No, nakon pregovora Stranka Demokratske Akcije (SDA) je pristala na amandmane Hrvatske Demokratske Zajednice (HDZ) Bosne i Hercgovine prema kojima budžet treba usvojiti u izvornom obliku, kako ga je predložilo Vijeće ministra, Predsjedništvu BiH, odnosno da taj novac ostaje državnom Parlamentu.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH istog dana je podržao izvještaj zajedničke komisije o postizanju identičnog teksta zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2020. godinu.

U budžet nije ušao ni amandman koji je prvobitno 15. jula usvojio Predstavnički dom, a koji se odnosi na osiguranje sredstava za pomoć u rješavanju migrantske krize, kojom je najviše pogođen Unsko-sanski kanton (USK).

Jasmin Emrić, zastupnik Stranke demokratske aktivnosti (A SDA) kazao je kako je Komisija usaglasila tekst budžeta na štetu dvije aktualne krize u BiH, a to su migrantska i ekonomska kriza izazvana pandemijom korona virusa.

“U budžetu je planirano da se izdvoji 42 miliona KM za saniranje posljedica od pandemija korona virusa, a ova komisija umanjuje taj iznos za 750.000 KM. Taj iznos preusmjeren je za nabavku novih automobila u institucijama BiH”, kazao je on.

Predsjedavajući Kluba poslanika Demokratske fronte Dženan Đonlagić je kazao da se u jednoj rečenici može sumirati proces donošenja budžeta za 2020. godinu, građani će dobiti izbore, funkcioneri HDZ-a nove automobile.

Jesu li amandmani politički?

“To je čisto političko pitanje i ti amandmani su političko nikakvo ekonomsko pitanje”, smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Prema njegovom mišljenju da se gledala ekonomska tačka onda bi budžet BIH bio povećavan svake godina kako su rasli prihodi od indirektnih poreza.

“Onda bi se također definisale neke politike kojima bi se mogla rješavati ne samo migrantska kriza, ne samo posljedice pandemije COVID-a nego mnoge druge stvari koje su u nadležnosti Bosne i Hercgovine”, zaključuje on.

Radio Slobodna Evropa