Ko vodi računa o radnicima na gradilištima? Poslodavci i zakon ne

Sigurnost i zaštita na radu poprilično je delikatna oblast. Zahtjeva i zaslužuje posebnu pažnju kako vlasti, tako i poslodavaca i radnika kako bi se minimizirao broj izgubljenih života. Za poboljšanje sigurnosti radnika definitivno ima prostora, ali mora biti i više volje. Federalnoj upravi za inspekcijske poslove je od početka ove godine do kraja juna prijavljeno 85 povreda na radu, od kojih je sedam bilo sa smrtnim ishodom.

Najveći broj povreda na radu se uglavnom dešava u oblastima građevinarstva, proizvodnje i obrade metala, u hemijskim djelatnostima i uglavnom su, prema riječima inspekcije, “posljedica neprovođenja propisanih mjera zaštite na radu, neobučenosti radnika iz ove oblasti, nekorištenja ličnih zaštitnih sredstava i opreme, kao i neprimjenjivanje odredaba tehničkih propisa standarda.”

Odgovornost poslodavaca i radnika

Činjenica je da ni poslodavci, a ni radnici ne brinu dovoljno o sigurnosti na radu, a dokaz za to su brojni građevinski radnici bez zaštitne opreme pored kojih svakodnevno prolazimo. Razlog za nenošenje zaštitne opreme nekad je to što je poslodavac ne obezbijedi, a nekada su i radnici ti koji izbjegavaju opremu, pogotovo u ljetnom periodu. Oba scenarija su nedopustiva.

Federalni inspektori rada za oblast zaštite na radu su za šest mjeseci ove godine prilikom inspekcijskih nadzora izdali sedam rješenja o potrebnom otklanjanju nedostataka. Od tih sedam rješenja u kojima je utvrđeno da nije baš sve po propisima prilikom narednog kontrolnog nadzora utvrđeno je da u četiri slučaja nije učinjeno ništa da bude otklonjena potencijalna opasnost po radnika. Zbog toga su poslodavci dobili kazne u ukupnom iznosu od 8.000KM.

Zbog pandemije su inspektori koji inače rade u oblasti kontrole zaštite na radu bili preusmjeravani tamo gdje je epidemiološka situacija zahtijevala pa je ova godina startala sa manje prekršajnih naloga. Prošle godine poslodavci u FBiH su zbog kršenja propisa platili 25.300KM kroz 14 prekršajnih naloga.

“Prema saznanjima do kojih dolazimo kroz izvršene inspekcijske nadzore i evidentirane povrede na radu, ponašanje domaćih poslodavaca nije na zadovoljavajućem nivou, jer se vrlo često susrećemo s kršenjem propisa iz ove oblasti, odnosno uočavamo da poslodavci ne posvećuju potrebnu pažnju sigurnosti i zaštiti na radu radnika u smislu prevencije i obezbjeđenja mjera koje treba da pruže adekvatnu zaštitu radnika na radu”, jasno su poručili iz federalne inspekcije.

Stari Zakon o zaštiti na radu i novi Prijedlog Zakona o zaštiti i sigurnosti na radu

Moramo priznati da su nam novčane kazne iz ove oblasti male. Zakon o zaštiti na radu koji je trenutno na snazi donesen je 1990. godine, a kazne su tamo propisane u dinarima i sramno su niske. Zbog toga, inspektori umjesto da primjenjuju kazne iz Zakona o radu, idu složenijim putem u kom izdaju rješenje o nepravilnosti, zatim izvrše kontrolu, nakon čega tek naplaćuju kaznu ukoliko nepravilnost i dalje postoji, ali naplaćuju kaznu prema Zakonu o inspekcijama FBiH.

“Najefikasniji način povećanja odgovornosti domaćih kompanija i njihovih uprava da poštuju oblast sigurnosti i zaštite na radu zasigurno je usvajanje i donošenje novog Zakona o sigurnosti i zaštiti na radu, kao i redovne inspekcijske kontrole federalnih i kantonalnih inspektora uz povećanje broja izvršilaca koji kontrolišu ovu oblast”, rečeno je iz FUZIP-a.

Oni objašnjavaju da loš Zakon o zaštiti na radu ne samo da šteti radnicima, nego i inspektorima jer negativno utječe na efikasnost njihovog rada.

Najhitnije usvajanje novog zakona je tražio i Sindikat građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH. Predsjednik ovog Sindikata Murat Škabo nam je kazao da osim što je potrebno usvajanje novog zakona nužno je i da poslodavci poštuju zakon. Rekao je i da će sindikalci zajednički uputiti zahtjev ka Vladi FBiH i ekonomsko-socijalnom vijeću da konačno usvoje novi Zakon o zaštiti i sigurnosti na radu.

Kazne koje poslodavci dobijaju za nepravilnosti pri zaštiti na radu trenutno se kreću između 2.000 – 3.000KM i to su kazne koje se propisuju prema Zakonu o inspekcijama, a ne postojećem Zakonu o zaštiti na radu jer su kazne u okviru tog zakona otprilike 50 KM. Novi Zakon ukoliko bude usvojen prema Prijedlogu koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri bi samo za neobezbjeđivanje zaštitne opreme donio kaznu do 5.000 KM, a kazne zbog različitih vrsta nepravilnosti bi išle i do 15.000 KM.

Tri su ključna segmenta na kojima se, ukoliko obratimo više pažnje, može značajno poboljšati kvalitet zaštite na radu – usvajanje novog Zakona o zaštiti i sigurnosti na radu, odgovornost poslodavaca prema radnicima, ali i pojedinačna odgovornost svakog radnika.

Jučer su dva radnika poginula na gradilištu nakon što se 30 kubika zemlje odronilo i palo na njih, nedugo nakon toga je uhapšeno pet osoba među kojima je i kantonalni inspektor, te odgovorne osobe investitora i firme koja je izvodila radove.


Istraga bi trebalo da pokaže šta je dovelo do ovog tragičnog slučaja, ali ono za šta nam ne treba istraga i šta već sada znamo je da se ovakvi fatalni incidenti mogu spriječiti dobrim regulativama i poštenim i savjesnim radom kako onih koji donose zakone, tako i inspektora i poslodavaca.

Klix