Koja je “bolja” ili “lošija” vakcina

Najtraženiji proizvod na svjetskom tržištu, vakcine, u posebnom su fokusu interesa i rasprava da li je neka bolja ili lošija, no struka uz napomenu da je bitno da je odobrena od nacionalne ili internacionalne agencije za lijekove ima jednaku poruku.

“Najbolja vakcina je ona koju vam trenutno daju u ruku, to je od svih najbolja vakcina, a najgora je ona koja vam nije dostupna“, istakao je Branko Rihtman, mikrobiolog.

Što najbolje znaju Bosanci i Hercegovci. Trenutno se Sputnjikom V imuniziraju zdravstveni radnici u Republici Srpskoj.

Riječ je o vakcini koja je uspješno prošla sve tri faze istraživanja, sa efikasnošću od 91,6 posto ,a Evropska agencija za lijekove započela je proceduru razmatranja za njeno odobrenje.

Oba bh. entiteta najavljuju interventni uvoz Sinovac vakcina iz Kine, koje se apliciraju građanima u brojnim zemljama svijeta, ali još uvijek nema naznaka da će ih priznati Evropska agencija za lijekove.

“Jednostavno ta vakcina nije objavila rezultate treće faze, a rezultati druge faze su bili prilično konfuzni. U jednoj državi je bila efikasnost 50 posto u Brazilu, dok je u Turskoj bila viša. Znači nismo je dovoljno ispitali. Sinovac koja se dijeli trenutno je na sasvim drugom principu, to je neutralisani virus Covida koji se daje u vakcini i to je vakcina koja je slična onim starijim vakcinama koje smo dobijali“, komentarisao je Rihtman.

Vakcina o kojoj se trenutno najviše priča u našoj zemlji je AstraZeneca, britansko-švedska vakcina koja se po licenci proizvodi i u Indiji i Koreji. 10.000 Covishield doza koje smo dobili od susjedne Srbije i AstraZeneca Oxford imaju iste instrukcije za upotrebu, doziranje i sastav. Putem Covax mehanizma do kraja maja očekujemo još 108.000 AstraZeneca doza, a prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, potpuno je svejedno gdje su one proizvedene u Indiji ili Koreji.

“Obje proizvodne jedinice su dobro ocijenjene glede proizvodnih sposobnosti i nakon toga je WHO odobrila obje vakcine. Mislim da nije stvar u zemlji porijekla da se odredi šta će ko dobiti, već u dostupnosti količine vakcina i koliko one brzo mogu biti dostupne državama, bez obzira na njihov nivo prihoda, kako bi država i njeno stanovništvo imali koristi od ove vakcine“, naveo je dr. Siddhartha Sankar Datta, regionalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije za imunizaciju.

AstraZeneca jednostavno se skladišti. Predrasude oko imunizacije ovom vakcinom stanovništva starijeg od 65 godina razbijene su analizom u Škotskoj, nakon koje i epidemiolozi u Njemačkoj traže da se aplicira starijima.

Efikasnost AstraZeneca vakcina je nešto niža od Pfizera, koji će u BiH isporučiti 23.400 doza do polovine marta.

“Možda su malo veće šanse da će neko ko primi AstraZeneca vakcinu imati neke blage simptome Covida u odnosu na to da primi Pfizer vakcinu, no ponavljam ono bitnije da sve ove vakcine jednako štite od težih oblika Covida, dakle studije su pokazale da je ta zaštita stopostotna“, naglasila je Ljiljana Đukanović, mikrobiologinja.

U planu imunizacije oba eniteta logičan prioritet su zdravstveni radnici iz Covid odjela koji se godinu dana herojski bore za živote svojih sugrađana i poručuju.

“Prva koja dođe će biti moj izbor“, naglasila je Ljiljana Salata, infektologinja.

“Ali vakcina koja prođe sve faze kliničkog istraživanja, koja bude odobrena, mislim da bih je ja primila i da ne bih to dovodila u neke dileme, jer samo vakcina je nešto što nam može pomoći u svemu ovome i pomoću vakcine možemo nazirati kraj ovog da ne kažem pakla u kojem se nazlazimo“, navela je Jasmina Smajić, anesteziolog UKC Tuzla.

S obzirom na to da imunizacija u svijetu traje od decembra 2020. godine bez obzira ko ih proizvodio, ko ih izvozio i ko ih registrovao, sve vakcine koje su na tržištu spašavaju i živote i ekonomiju.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE