Koje biljke su najčešći uzročnici alergija i kako se nositi s njima

Koje biljke su najčešći uzročnici alergija i kako se nositi s njima

Proljeće je vrlo izazovno godišnje doba za osobe koje pate od alergija na polen. S obzirom da smo u mjesecu maju, najčešće polen trava predstavlja problem alergičnim osobama.

Trave su zbog brojnosti vrsta i široke rasprostranjenosti glavni izvor visoko alergenog polena. Razdoblje cvjetanja trava je vrlo dugo, od aprila do septembra. Vrhunac polenske sezone je  upravo u maju uz vrlo visoke koncentracije polena u zraku, govori na početku razgovora za Oslobođenje Vildana Begić Mujkić, predsjednica Udruženja pacijenata s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom (AAA) iz BiH.

Napominje da se alergija na polen trava povezuje i s alergijom na krompir, paradajz, kivi, dinju, narandžu i celer, a zbog unakrsne reakcije. Alergije su, ističe, češće u djetinjstvu, ali se i sve više javljaju u odrasloj dobi. Većina osoba s alergijama ima tendenciju da ih razviju i tokom odrastanja, ali alergije svakako mogu pogoditi i odrasle.

“Možemo reći da postoje naznake da se vrste alergija koje pogađaju pacijente u dječjoj dobi razlikuju od onih koje pogađaju odrasle. Astma, ekcem, alergijski rinitis i alergije na hranu najčešće su alergijske bolesti koje se obično javljaju u dječjoj dobi”, govori nam Begić Mujkić.

Odrasli imaju veću vjerovatnoću da će razviti osjetljivost na lijekove i stvari u svom okruženju koje iritiraju kožu i disajne puteve. Međutim, bilo koja vrsta alergije može se prvi put javiti u odrasloj dobi, uključujući i alergije na hranu.

“Iako prevazilaženje alergija zvuči lijepo, stvarnost je malo drugačija. Zapravo, veća je vjerovatnoća da će se alergija razviti nego nestati. Ono što je promjenjivo je zapravo jačina reakcije te se one mogu javljati rjeđe kako vrijeme prolazi. Međutim, većina osoba koje pate od alergija će idalje ostati osjetljive”, pojašnjava.

Ova dilema je česta krajem zime i u ranim proljetnim mjesecima kada su još uvijek česte “zimske” prehlade te kada se, s buđenjem prirode, u zraku pojavi prva značajnija koncentracija polena.

“Mogućnost da ste alergični veća je ukoliko postoji dijagnoza alergije unutar uže porodice, ako se simptomi javljaju svake godine u istom vremenskom periodu (proljeće, ljeto, jesen), ukoliko simptomi traju duže od dvije sedmice i ukoliko se javlja iritantan svrbež očiju i nosa. Sluz iz nosa je vodenast i proziran te ne osjećate olakšanje nakon kihanja i kašlja”, poručuje Begić Mujkić.

Trebamo znati razlikovati inhalatorne alergije i alergiju na hranu.

“Ukoliko govorimo o inhalatornim alergijama važno je znati da je neophodno se pripremiti na cvjetanje biljaka koje nam uzrokuju probleme. Potrebno je pratit polesnki kalendar koji daje informacije o početku, trajanju i kraju oprašivanja pojedine biljne vrste u određenom razdoblju. Proučavanjem polenskog kalendara lakše ćete predvidjeti početak pojave simptoma što omogućuje uvođenje odgovarajućeg načina liječenja, govori, te dodaje: “Za vrijeme visoke koncentracije polena u zraku izbjegavajte boravak na otvorenom – toplije, suho i vjetrovito vrijeme pogoduje koncentraciji polena, stoga se preporučuje smanjiti boravak vani u to vrijeme. Dan nakon kiše idealan je za šetnju jer je koncentracija polena u zraku tada niska.”

Kada je koncentracija polena u zraku visoka savjetuje da se zatvore vrata i prozori. Prostor u kojem se boravi treba prozračiti kasno navečer, jer je tada koncentracija polena niža.

“Ukoliko ste boravili u prirodi pri povratku kući, istuširajte se i operite kosu i odjeću koju ste nosili. Preporučuje se ispirati nos fiziološkom otopinom (ili morskom vodom)”, savjetuje Begić Mujkić.

Ukoliko se s alergijama borite već godinama i znate vremensko razdoblje kada se otprilike javljaju prvi simptomi i ljekar vam je propisao terapiju, onda je važno koristiti lijekove (najčešće antihistaminike) već prije pojave prvih simptoma.

“Antihistaminici pokazuju najbolje djelovanje ukoliko ih počnete uzimati dvije sedmice prije pojave prvih simptoma”, savjetuje.

Na pitanje da li alergija s vremenom može nestati, Vildana Begić Mujkić govori kako postoji mogućnost da se senzibiliziramo na određene alergene. 

Na kraju razgovora za Oslobođenje osobama koje pate od bilo kojeg vida alergije preporučila je da se naoružaju strpljenjem, educiraju o alergiji koju imate i, na kraju, prihvatite dijagnozu kao prvi korak do stavljanja simptoma alergije pod kontrolu.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE