Koliko je BiH zaista “jadna zemlja”? Bogati, siromašni i budžetska klasa u BiH

Koliko je BiH zaista “jadna zemlja”? Ako je vjerovati istraživanju ugledne američke medijske i istraživačke kuće Blumberg od 74 svjetske ekonomije na predzadnjem je mjestu. Istraživali smo koliko je ovo, predzadnje mjesto, doista realno.Vidjeti penzionera da kopa po kontejneru postala je bh. svakodnevnica.Prosječna penzija jedva može pokriti ono najosnovnije, hranu, režije, lijekove, no preživjeti se mora, objavila je N1.

“Penzioneri su oni sretniji, jer imaju barem neka primanja”, reći će radnici ugašenih, ili firmi u procesu gašenja, koji su radne strojeve zamijenili za ulice. Bez plate, često i zdravstvenog osiguranja, premladi za penziju, prestari za novi početak.

U centrima poput Sarajeva ili Banjaluke ipak se bolje živi, no to nije realna slika. U Tuzlanskom kantonu je najveći broj nezapolenih, 43.702 ili 21.82%.Analitičari će reći kako ukupna stopa nezaposlenosti od 42 posto nije relevantna , da je riječ o administrativnoj stopi. Mnogo realnija po njima je stopa od 25 posto jer je nezvanično, preko 200.000 ljudi zaposleno u neformalnoj ekonomiji, na crno. Ipak treba podsjetiti da se prema mehnizmu upozorenja EU, kojoj teži i BiH, crvena lampa pali kada stopa nezapolenosti pređe 10 posto.

U BiH bi I prema “realnijim” procjenama davno eksplodirala.BiH se nalazi u samom vrhu Evrope i regiona i po pitanju ekonomske nejednakosti stanovništva. Šokantni su podaci Porezne uprave RS- jedan posto građana RS zarađuje 3.000 KM mjesečno ili više, preostalih 99 odsto u proseku oko 584 KM.Najbogatije 23 osobe zaradile su koliko i 76.700 garađana

Da li imamo srednju klasu?

“Ako se to definira kao skupina ljudi koja ima stabilne i rastuće prihode i sa određenim pouzdanjem gleda u budučnost, onda imamo da imamo budžetsku klasu. Preko 250.000 zaposleno je u javnom sektoru”, upozorava prof.ekonomije Vjekoslav Domljan.

Ekonomski ekpert, Zlatko Hurtić istraživanja poput “Indexa bijede” ipak ne priznaje, jer je u BiH mnogo dodatnih primanja koja nisu oporezovana. No slaže se da je udaljenost bogatih i ostalih sve značajnija.”Oko 20 posto ljudi u BiH živi na granici ili ispod praga siromaštava.To je svaki peti stanovnik sa 250 maraka potrošnje mjesečno. No analize potrošnje pokazuju da postoji i visoka klasa koja troši iznad 10.000 KM mjesečno.Ona je značajna, oko 15 posto stanovništva”, naglašava Hurtić.Ne treba zaboraviti i da mnogi žive izvan svojih svojih mogučnoti, troše više nego što zarađuju Zaglavljeni u dugoročnim kreditima stvaraju privid ugodnog života u odnosu na stanje kakvo realno jeste, objavila je N1.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE