Koliko su česte ljekarske greške u BiH?

Koliko su česte ljekarske greške u BiH?

Inicijativom Svjetske zdravstvene organizacije o povećanju sigurnosti pacijenata širom svijeta potiču se sve zemlje da smanje greške u liječenju pacijenata do marta 2022. godine. Ova inicijativa pokrenula je i brojna pitanja, poput toga na kojem nivou je sigurnost pacijenata u našoj zemlji, i koliko su česte ljekarske greške?

Biljana Vujanović iz Bijeljine, farmaceut po struci, godinu dana provela je na usavršavanju u Londonu, gdje je radila u čuvenoj Kings Koledž klinici. Tokom tih godinu dana sprovela je istraživanje o greškama u liječenju pacijenata koje je nedavno objavljeno u prestižnom naučnom časopisu.

BILJANA VUJANOVIĆ, farmaceutkinja

“ Jako puno grešaka u liječenju se dešava, en samo u bolničkim uslovima, nego generalno, gdjegod imamo pacijenta kome je neophodan lijek i kao posljedica toga mogu da se dogode ne sao neželjeni efekti nego i smrtni ishodi”

Prema podacima SZO, godišnje se u bolnicama u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama dese 134 miliona neželjenih trenutaka u liječenju. Greške u zdravstvu veoma su kompleksna tema i neophodno je napraviti razliku između ljekarske i medicinske greške, smatraju zdravstveni radnici.

HARUN DRLJEVIĆ, predsjednik Ljekarske komore FBiH

Ljekarska greška nastaje kao posljedica nedostatka dužne pažnje, gdje ljekar ne posveti dovoljno pažnje pacijentu, i to su najčešće ljekarske greške.

ZORAN BJEKOVIĆ, Strukovni sindikat doktora medicine RS

”Ljudi obično kad kažu greška u zdravstvu, odmah kažu greška je ljekara. Ljudi prvo pomisle to je greška ljekara. Evo ja sam ljekar specijalista 15 godina, nikad u životu nisam namjerno uradio nešto što nije uspjelo, a ne znači da nisam pogriješio”

Iz Udruženja za zaštitu prava pacijenata kažu da je zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata koji reguliše ovu oblast dobar, ali da se ne primjenjuje. Nažalost, podaci o najčešćim ljekarskim greškama i incidenci u BiH ne postoje.

MARIN BAGO, Udruga za zaštitu prava pacijenata “Futura” Mostar

Mi nemamo te informacije, nikoga ne zanima…mi nismo sreli nikoga koga interesira ta tema, a taj civilni mehanizam zaštite je jako važan. On pomaže potrošačima, ispravlja greške doktora, govori javnosti i doktorima šta se dešava u našem zdravstvenom sustavu”

Ljekari, ističu, rade ono što je u njihovoj moći, jer im je u cilju spasiti što više života i praviti što manje grešaka. Greške u medicini postoje, ali važno je prepoznati ih na vrijeme i intervenisati, ističu naši sagovornici.

ZORAN BJEKOVIĆ, Strukovni sindikat doktora medicine RS

“Kad vam neki ljekar kaže nemam ja komplikacije ja sam super hirurg, on ili laze ili ne operiše, jer ne postoji u svim mogućim udžbenicima su komplikacije opisane. ono što je obaveza ljekara jeste da se drži nekih standardnih procedura”

HARUN DRLJEVIĆ, predsjednik Ljekarske komore FBiH

“Mi u zdravstvenim ustanovama imamo konzilijume, nastoježi da zajednički donosimo odluke osvakom pacijentu i smanjimo grešku na minimum”.

Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije o smanjenju grešaka pri liječenju pacijenata i povećanju njihove bezbjednosti na snazi je do marta 2022.godine. Plan je da do tada greške u liječenju budu smanjene za 50%. Iako je plan da i u BiH budu sprovedena istraživanja poput onog sa početka priče, sve je još uvijek samo ideja.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE