Koliko zemlje obrađujemo i šta od hrane proizvodimo u BiH

Screenshot 5 11

Dok se diljem svijeta ekonomska kriza produbljuje i vlade država padaju zbog nemogućnosti da svojim građanima omoguće pristup osnovnim životnim namirnicama, provjerili smo koliko obradivog zemljišta BiH posjeduje na kojem bi se mogla proizvoditi hrana.

Obradive površine u Federaciji BiH prostiru se na 721.000 hektara dok je u Republici Srpskoj oko milion hektara poljoprivrednog zemljišta od čega se 46 posto ne koristi za proizvodnju hrane.

U registru poljoprivrednih gazdinstava u FBiH zaključno sa krajem prošle godine upisano je 119.000 hektara obradivog zemljišta koje je u posjedu gazdinstava.

Iz Federalnog ministarsva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva navode kako je odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu predviđeno da ukoliko zemljište duže od tri godine nije ekonomski u funkciji, općine i gradovi bi trebali staviti te resurse u funkciju i donijeti mjere stimuliranja obrade

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2021. godini u FBiH proizvedeno je 6,3 tona kukuruza po hektaru obradivog zemljišta dok je u RS-u to iznosilo 7,1 tona po hektaru.

Najviše imamo prinosa šljiva, 48.000 tona u Federaciji BiH i 99.000 tona u Republici Srpskoj.

Ukoliko bi se na nivou BiH provele aktivnosti sveobuhvatnog popisa poljoprivrede, dobili bi se precizniji podaci o poljoprivrednoj proizvodnji. Stočari u RS-u prošle godine uzgajali su 494.000 grla ovaca, 11 miliona jedinki peradi.

U FBiH prinos po hektaru zasade malina iznosio je 9,9 kg za jagode te 7,3kg po hektaru za maline.

Na zelenim pijacama krajem prošle godine dominirala je prodaja povrća sa udjelom od 38,1 posto ukupne prodaje. Najtraženiji bili su krompir, kupus, paradajz, luk i paprike dok je od voća najtraženija jabuka. Na kraju 2021. godine kupljeno je 1.605.734 komada jaja ukupne vrijednosti 430.917 KM.

Na pitanje li je poljoprivredna proizvodnja u našoj zemlji dovoljna za podmirivanje potreba konzumenata i da li postoji neki standard proizvodnje po broju stanovnika u tom smislu, dobili smo odgovor da se nužna prehrana može osigurati za ljude, ali ne i za životinje koje daju proizvode animalnog porijekla.

“Ukoliko se isključivo radi o primarnoj prehrani stanovništva, površine koje se koriste u FBiH može se reći da Federacija može osigurati nužna prehrana stanovništva. Međutim, velike poljoprivredne površine se koriste za proizvodnju hrane za životinje koja indirektno utječe na proizvodnju mesa i mlijeka, ali nažalost površine nisu dovoljne da obezbijede dovoljne količine proizvoda biljnog i animalnog porijekla”, navode u odgovoru iz Federalnog ministarstva poljoprivrede.

Poručuju da svako ko ima mogućnost proizvodi hranu za svoje potrebe te da su u smislu te preporuke iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, uputili prijedloge svim nivoima vlasti da smanje ili ukinu fiskalne ili parafiskalne namete te sufinansiraju zakup poljoprivrednog zemljišta.

U martu ove godine, državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac pohvalio je napore ostalih nivoa vlasti da se omoguće dovoljne količine hrane za potrošače kao i za životinje s obzirom na evidentne poremećaje na globalnom tržištu.

IZVORKlix.ba
Prethodni članakČestitka Kasumovića povodom Svjetskog dana Roma
Sljedeći članakPijani državljanin BiH sjeo u krivi autobus, umjesto u Nizozemsku otputovao u Dansku