Kome odlazi novac prikupljen za puteve u BiH?

Uzimajući sve činjenice u obzir u BiH je do sada prikupljeno više od osam milijardi maraka za puteve.

Bosna i Hercegovina ima samo oko 210 kilometara autoputeva i svega 16 kilometara magistralnih i regionalnih puteva na 100 kvadratnih kilometara.

Zbog toga se nameće pitanje – zbog čega je loša putna infrastruktura ukoliko građani izdvajaju sredstva za njihovu gradnju, jer po litri goriva vozači plaćaju 0,15 maraka (0,07 euro centi) za održavanje puteva i 0,25 (0,13 euro centi) za izgradnju autoputeva, piše Radio Slobodna Evropa.

Istovremeno, putarina za održavanje puteva se naplaćuje od 2006. i po tom osnovu Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) do februara ove godine prikupila je 2,524 milijarde maraka (više od 1,292 milijardi eura), kaže portparol ove institucije, Ratko Kovačević.

“Kada je u pitanju putarina za izgradnju autoputeva ona se naplaćuje od 2009. i do februara prošle godine je iznosila 0,15 maraka, nakon čega je povećana na 0,25 maraka. Po tom osnovu je od 2009. do kraja februara 2019. naplaćeno 1,520 milijardu maraka (778 miliona eura)”, kaže Kovačević.

Pri svakoj registraciji vozila vozači plaćaju i porez za izgradnju puteva, a novac od akciza na gorivo, kako je to predviđeno zakonom, trebao bi se izdvajati za izgradnju infrastrukture i ekologiju.

Uzimajući sve činjenice u obzir, prema riječima ekonomistice Svetlane Cenić, u BiH je do sada prikupljeno više od osam milijardi maraka za puteve.

“Kada se uzmu u obzir akcize i putarine iznos je i mnogo veći, i to prije nego što je povećana putarina, jer tome treba dodati i sredstva koja prikupljaju entitetu po razni osnovama”, ističe Cenić.

Međutim, i pored svih do sada prikupljenih sredstava, većina autoputeva u BiH izgrađena je kreditnim sredstvima koja će se godinama vraćati.

Na kraju 2017. godine, prema podacima nezavisne revizije, objavljenim na zvaničnim sajtovima javnih preduzeća, Autoceste Federacije BiH i Autoputevi RS, ukupni kratkoročni i dugoročni kreditni dug ovih preduzeća bio je 1,65 milijardi. (Autoceste FBiH 919 miliona – 470 miliona eura, a Autoputevi RS 728 miliona – 372 miliona eura).

Upravo njihova sve lošija kreditna sposobnost bili su razlog zbog čega su prošle godine povećana izdvajanja za autoputeve, što je potvrdio i direktor JP autoputevi RS, Dušan Topić.

“Povećanje nivoa putarine bilo je u dogovoru sa međunarodnim i finansijskim institucijama, da to bude neka vrsta garancije da ćemo biti u mogućnosti da dobijemo i dodatne kredite, a da imamo i osnovu za vraćanje tih kredita. Znači prvenstveno ova sredstva se koriste za vraćanje kredita”, kazao je Topić.

Kako navodi ekonomistica Svetlana Cenić, na osnovu svih do sada prikupljenih sredstava BiH ne bi trebala biti zadužena, ali je problem što se ova sredstva usmjeravaju u javnu potrošnju.

“Posljednji izvještaj makroekonomskog odjela UIO govori da se iz ovih sredstava finansiraju budžeti, znajući da većina ovog prikupljenog novca uopšte nije išlo tamo gdje treba i gdje bi po namjeni svojoj trebalo da ide. Zašto mi uzimamo kredite, zato što i ovo akciza i putarina što se prikupljaju su samo garancija za otplatu rata kredita”, objašnjava Cenić.

Cenić zaključuje da, osim što bi se trebalo prestati sa nenamjenskim trošenjem sredstava u BiH, pametnijom politikom bi se mogli brže i više graditi autoputevi čime bi se povećao i GDP i zaposlilo više ljudi.