“Komšije se smijale”: Zbog klimatskih promjena u BiH počeli saditi masline i proizvoditi ulje

Zemlja vinara i maslinara Jure Sušca znala je ujesen biti prekrivena mrazom, ali ove je godine toplo vrijeme potrajalo. Bilo je 28 stepeni krajem oktobra kad su on, njegova obitelj i prijatelji obrali masline. Globalno zagrijavanje drugdje u svijetu izaziva razorne poplave i suše, ali u južnoj Hercegovini uzgoj maslina zbog toga buja, javlja Hina.

“Klima se ovdje promijenila”, kaže Sušac francuskoj agenciji AFP: “Zime više nisu ekstremne. Praktički više nemamo smrzavanja.”

Mještani kažu da je snijeg zadnji put ondje pao u februaru 2012. Zbog temperatura viših od uobičajenih, kakve maslinama trebaju, u BiH se proizvodnja maslina od 2015. do 2020. utrostručila, na 985 tona.

“Nema više rizika da će se masline u zimi smrznuti”, dodaje Sušac koji planira udvostručiti broj svojih stabala na 400.

Ohrabrenje za to dobio je nakon iznimno dobre berbe od pet tona maslina, koje bi trebale dati oko 16 litara ulja na 100 kilograma.

Izrugivanje komšija

Sušac je 1989. bio među prvima u kraju koji su se usudili zasaditi poneku maslinu. “Pitao sam za savjet neke starije komšije koji su mi rekli da to ovdje niko nije radio i čak su mi se malo smijali.”

“Ali dokazao sam da su bili u krivu”, kaže Sušac, koji s obitelji upravlja imanjem na tri hektara, tridesetak kilometara od hrvatske jadranske obale.

Prema analizi Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) u Mostaru, “trendovi pokazuju da globalno zagrijavanje pomiče maslinike sjevernije”.

Vremenske statistike potvrđuju stanje na terenu.

“Dužina razdoblja s prosječnom dnevnom temperaturom iznad 15 stepeni vrlo je važna maslinama”, kaže agrometeorolog Nedžad Voljevica.

Godišnje su sada 192 takva dana u dijelu Hercegovine u kojem se uzgajaju masline, što je 18 dana više nego što ih je prosječno bilo od 1961. do 1990., dodaje Voljevica.

Više temperature prati i manje kiše, ali to u BiH nije problem je se radi o zemlji čije su količine podzemnih voda među najvećima po glavi stanovnika u Evropi. Poput mnogih maslinara u Hercegovini, Sušac je izbušio 300 metara dubok zdenac koji njegovim maslinicima omogućuje sustav navodnjavanja.

“Ne možemo napraviti Mercedes, ali možemo maslinovo ulje”

Uzgajanje maslina u BiH je uzelo maha od 2005. godine i godišnje se zasadi od 10.000 do 15.000 stabala, kaže čelnik FAZ-a Marko Ivanković. Ove godine će ondje biti proizvedeno 300 hiljada litara ekstradjevičanskog maslinovog ulja, što je majušni dio svjetske proizvodnje od 3.1 miliona tona.

Međutim, hercegovački maslinari, uključujući Sušca, osvajaju medalje na natjecanjima u Hrvatskoj, regionalnom lideru u tom sektoru. Jedan od njih čak je osvojio zlatnu medalju na svjetskom natjecanju maslinara NYIOOC, jednom od najprestižnijih u svijetu.

“Masline daju najbolje rezultate, najviše razine polifenola (molekula s antioksidativnim svojstvima) upravo na rubu Sredozemlja, gdje se mi nalazimo”, tvrdi uzgajivač Slavko Ramljak, koji ima 1300 maslina.

“Ne možemo napraviti Mercedes, ali možemo dobro maslinovo ulje”, dodaje taj 70-godišnjak.