KONAČNA PRESUDA: Radovan Karadžić osuđen na doživotnu kaznu zatvora!

Karadžiću je potvrđena prvostepena optužnica.

Vijeće koje je presudilo Karadžiću čine predsjedavajući Vagn Prüsse Joensen te suci William Hussein Sekule, José Ricardo de Prada Solaesa, Graciela Susana Gatti Santana te Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.

Danac Vagn Joensen trenutno obavlja funkciju sudije Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Joensen je izabran za sudiju Mehanizma, institucije koja je nasljednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u decembru 2011. godine. Predavao je ustavno, krivično i građansko pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Aarhusu i na Univerzitetu u Kopenhagenu.

Portugalac Ivo Rosa, došao je na mjesto Theodora Merona. Sudija je od 1993. s iskustvom u nekoliko oblasti (krivično pravo, građansko pravo, porodično pravo i radno pravo). Posjeduje značajno iskustvo u krivičnom pravu i krivičnim postupcima.

Urugvajka Graciela Susana Gatti Santana funkciju sudije obavlja od 1994. godine, raspoređena u različitim sudovima. U junu 2012. unaprijeđena u Apelacioni sud 4. Okruga, a u martu 2016, prešla je u Apelacioni krivični sud.

Španjolac, José Ricardo de Prada Solaesa od 2005. do 2007. godine bio je izabran za međunarodnog sudiju Žalbenog odsjeka Veća za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine. Između ostalog, bio je član Žalbenog vijeća u predmetima Tužilac protiv Nikole Kovačevića, Tužilac protiv Radovana Stankovića i Tužilac protiv Bobana Šimšića.

Sudija William H. Sekule, porijeklom iz Tanzanije, također se nalazi u sastavu Žalbenog vijeća. Bio je predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća II od juna 1995. do juna 1999, i ponovo od juna 2001. do marta 2013.

Od hapšenja Radovana Karadžića i njegovog izručenja Haškom tribunalu optužnica je mjenjana tri puta. Prva je podignuta 25. jula 1995. Ona podignuta u oktobru 2009., odnosila se na genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Prvobitna optužnica obuhvatala je Radovana Karadžića i Ratka Mladića. U ovoj optužnici koje su sadržale 16 tačaka, Karadžić se optuživao za zločine genocida, zločine protiv čovječnosti počinjene nad civilnim stanovništvom i vjerskim objektima u BiH. U drugom dijelu optužnice teretio se za snajpersko djelovanje nad civilima u Sarajevu, dok se treći dio optužnice odnosio na uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce u ljeto 1995. Operativna i konačna optužnica koja sadrži 11 tačaka podignuta je u oktobru 2009. 

Face.ba