Screenshot 6 4
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Da koronavirus ne štedi ni djecu, pokazuju primjeri iz Tuzle, Brčkog i Banje Luke, gdje su najmlađi već bili na bolničkom liječenju i to sa različitim kliničkim slikama. Ljekari upozoravaju na usložnjavanje simptomatologije, pozivajući na oprez.

Infekcija koronavirusom sa sobom je u početku uglavnom donosila forme oboljenja kod osoba srednje i starije životne dobi, a kako vrijeme odmiče dobna granica se spušta, te su simptomi sve izraženiji i kod djece.

Zdravstveni radnici i članovi kriznih štabova nove sojeve virusa, koji su prisutni u Bosni i Hercegovini, smatraju ozbiljnom prijetnjom po mlade, ali i djecu, zbog čega pozivaju na pojačan oprez.
Srednje teške kliničke slike kod djece

Od početka pandemije Klinika za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske zabilježila je hospitalizacije mališana koji su bili pozitivni na koronavirus, a kako nam je potvrđeno iz ove zdravstvene ustanove, riječ je o pacijentima sa srednje teškom kliničkom slikom, čije zdravstveno stanje nije zahtijevalo potporu respiratora.

“Pojedini od njih su zahtijevali samo kiseoničku potporu. Imali smo nekoliko pacijenata sa dijagnozom multisistemskog produženog febrilnog stanja koji su pozitivno odgovorili na primjenjene terapijske mjere. Liječenje djece s obzirom na njihovu kliničku sliku prema našim iskustvima nije komplikovanije od liječenja odraslih pacijenata, zato što oni imaju teške kliničke slike”, kazao je za Klix.ba načelnik Klinike za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske dr. Vladimir Mirošljević.

Sa šarolikom simptomatologijom kod pedijatrijske populacije susreli su se i ljekari u Brčkom, a iz tamošnjeg Zdravstvenog centra saznajemo da su za razliku od Banje Luke imali pacijente sa blažom kliničkom slikom. Liječili su i simptomatskom i antibiotskom terapijom koja je pokazala dobre rezultate.

“Imali smo hospitalizirane pacijente koji su nam se javili pod kliničkom slikom upale grla, ali se nakon testiranja ispostavilo da su pozitivni na koronavirus. Također, imali smo i djecu s minornom kliničkom slikom koju je pratila povišena temperatura uz pozitivan test, ali je bilo i slučajeva pneumonije, odnosno upale pluća”, rekao nam je Samir Mujkić, šef Odjeljenja za pedijatriju u Zdravstvenom centru u Brčkom.

Utjecaj koronavirusa na ljudski organizam od dojenačke dobi do 15 godina života kontinuirano prate i pedijatri u Klinici za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, koji su utvrdili da se kliničke slike usložnjavaju.

“U samom početku se mislilo da djeca ne oboljevaju, već da su samo vektori u prenošenju infekcije, ali virus i njegova zaraznost se mijenjaju te smo svjedoci da se u posljednjih nekoliko mjeseci bilježe kompleksnije kliničke slike i kod mlađeg uzrasta. Djeca su nam najčešće dolazila sa respiratornom i gastrointestinalnom simptomatologijom, ali i neurološkim poremećajima poput febrilnih konvulzija i epileptičkih napada”, priča nam dr. Amela Pašić, pedijatar-pulmolog u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.

Navodi da mališani zaraženi koronavirusom uglavnom dolaze iz porodičnih klastera, naglasivši da je kod COVID oboljenja specifično da dojenačka populacija do tri mjeseca starosti nešto duže ostaje pozitivna na PCR testiranju u odnosu na odrasle.

Zbog povećanja broja djece koja usljed infekcije razvijaju kliničku sliku koja zahtijeva hospitalizaciju, Klinika za dječije bolesti u Tuzli obustavila je svoj proces adaptacije prostorija, bazirajući se na formiranje COVID odjeljenja koje raspolaže sa 16 malih i deset velikih kreveta, zatim centralnim kisikom i respiratorima.
Kako funkcioniše dječija COVID bolnica?

Ekipa portala Klix.ba ušla je u ovo odjeljenje koje predstavlja crvenu COVID zonu, gdje smo se uvjerili u adekvatne uslove boravka mališana, a pojašnjen nam je i način funckionisanja jedne ovakve bolnice, od prijema pacijenta do njegovog otpuštanja.

Kako nam kaže medicinsko osoblje, nakon dolaska pacijenta kreira se paleta laboratorijskih pretraga koje je potrebno izvršiti, uz RTG snimak pluća, nakon čega se određuje način liječenja.

“U liječenju koristimo simptomatsku i potpornu terapiju, a u konsultaciji s infektolozima u slučaju potrebe uključujemo antibiotike te svakako vitamine. Radimo na poboljšanju imunološkog statusa djeteta uz razne imunomodulatore te uz pravilnu rehidraciju i oksigenu potporu, ako je ona potrebna”, navodi Pašić.

Liječenje najmlađih pacijenata sa sobom nosi posebna osjećanja. Aida Zubčević kao medicinska sestra radi već 35 godina, a kako nam priča, ovakve trenutke u svom životu do prošle godine nije zapamtila.

“Prošao nam je i ratni period u kojem sam radila na reanimaciji, ali vjerujte da sada imam znatno veće psihičko opterećenje. I pored svega trudimo se da imamo poseban, nježan i empatijski odnos prema djeci, ali i njihovim majkama koje također budu pozitivne. Zaštitna odijela nam otežavaju rad, ali nama je izuzetno bitno da se njih ne plaše djeca. Naprotiv, ona su im veoma simpatična jer ih podsjećaju na crtane filmove”, navodi Zubčević koja ima majčinski pristup prema svakom pacijentu.

Za razliku od Tuzle, Brčkog i Banje Luke, hospitaliziranje djece pozitivne na koronavirus nije zabilježeno u Zenici, što nam je potvrdio direktor Kantonalne bolnice Rasim Skomorac, istaknuvši da su spremni i za takve slučajeve. Isto su nam kazali i u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, dodavši da su zabilježili dva slučaja djece koja su morala biti hospitalizirana zbog blagih postcovid simptoma.

Upravo postcovid komplikacije novi su izazov za zdravstvene radnike. Širom BiH su formirane postcovid ambulante u kojima se vrši redovna kontrola pacijenata koji su prebolovali infekciju.

Paralelno s tim ljekari se pripremaju i za značajniji, treći talas koronavirusa u Bosni i Hercegovini koji sa sobom nosi i nove oblike mutiranog virusa.

“Mi u narednom periodu očekujemo porast pedijatrijske populacije zbog novih, mutiranih sojeva virusa koji sada više zahvataju dječiju populaciju, nego što je to prvobitno bio slučaj”, istaknuo je Samir Mujkić, šef Odjeljenja za pedijatriju u Zdravstvenom centru u Brčkom.

Sa usložnjavanjem epidemiološke situacije nadležni krizni štabovi građane pozivaju na sve veći oprez, uz obavezno pridržavanje epidemioloških mjera koje su trenutno na snazi. Samo na takav način možemo suzbiti dublji prodor infekcije među populacijom jer vakcina kao glavno oružje građanima BiH još uvijek nije dostupna.