Kriminal na održavanju cesta: Ko zarađuje na propalim putevima?

Uprkos 18 milijardi maraka koje su od 2006. godine do danas uplatili u javne budžete, što kroz akcize, što kroz putarine na gorivo, vozači u BiH svakodnevno nailaze na zapuštene cestovne pojaseve, neuređene odvode, rupe na cestama i nekažnjeno odlaganje otpada uz saobraćajnice.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u Transparency International u BiH za Vijesti.ba objašnjava zašto je to tako.

Preplaćeni poslovi bez kontrole

On objašnjava da sve vrste cesta koje se financiraju na ovaj način jesu u lošem stanju, prvenstveno, jer se novac ne usmjerava zakonski, a u drugom redu zato što je količina novca koja se investira u održavanje prevelika, odnosno dolazi do preplaćivanja da bi se nagradili podobni, odnosno da bi se poslovi namjestili firmama koje će imati prekomjernu zaradu.

“Dakle, na ovaj način kroz održavanje cesta koji svjedočimo gotovo svakodnevno, a ne osjetimo tu korist je zapravo samo način za izvlačenje javnog novca kroz putnička preduzeća, pa pogotovo u nekom predizbornom periodu”, objašnjava Ožegović u razgovoru za Vijesti.ba.

Pojašnjava i zašto nadzor nad magistralnim cestama, koji bi trebao biti svakodnevan, u praksi očigledno ne funkcioniše te kako je moguće ne ispunjavati tu zakonsku obavezu.

“On se najčešće sprovodi na način da se biraju izvođači kroz postupke javnih nabavki. To ne funkcionira zato što se prema izvođačima ne povlače garancije koje moraju dostaviti, odnosno, oni se ne sankcioniraju za nekvalitetno i nepravovremeno izvršavanje svojih obaveza. Dakle, ukoliko ti izvođači, odnosno firme koje su zadužene za održavanje magistrala ne rade svoj posao, javna preduzeća koja su njima dodijelili te poslove zapravo ne povlače garancije, odnosno ne prisiljavaju ih na taj način da budu ažurni u izvršavanju svojih obaveza”, ističe Ožegović.

Glavni krivci

Kada je, pak, riječ o inspekcijskim nadzorima, revizijama te onome što oni utvrde Ožegović razlikuje dvije vrste nadzora.

“Prvi je taj revizorski, odnosno financijski koji ulazi tamo u načine poslovanja, dakle, oni ne ispituju stanje na terenu kakvo je, a tu su opet glavni krivci ne oni koji vrše reviziju i kontrolu, već upravo ta javna preduzeća, odnosno Ceste d.d. i Putevi d.d. koji su zaduženi zapravo za investiranje na terenu i za kontrolu svojih daljih izvođača”, kaže.

A drugi, ostali inspekcijski nadzori, dakle, nemaju toliku kontrolu koliku imaju ova javna preduzeća.

“Ja bih glavne krivce vidio upravo u tim javnim preduzećima. A inspekcije mogu da utvrde, dakle, samo neke nepravilnosti u smislu poslovanja, financijsku i slično, ali dakle ne, ne direktno na samom terenu kao koju moć koju imaju, dakle, nadležni u ovim javnim preduzećima”, zaključio je Damjan Ožegović u razgovoru za Vijesti.ba.

Hoće li se pokrenuti istrage?

S obzirom na ozbiljnost sumnji u sistemsko izvlačenje javnog novca i izostanak odgovornosti, jasno je da ovo više nije samo pitanje lošeg upravljanja, već potencijalne krivične odgovornosti. Vrijeme je da se uključe nadležni tužilački organi i otvore istrage kako bi se utvrdila puna istina i sankcionisali odgovorni.