Kubanski predsjednik poručio Amerikancima: Svi ćemo poginuti za odbranu naše zemlje

Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel u ekskluzivnom intervjuu iz Havane poručio je da za vojnu agresiju SAD-a na Kubu nema opravdanja, ali i naglasio da je zemlja spremna na borbu i žrtve kako bi se odbranila.

U opširnom razgovoru za NBC News u emisiji “Meet the Press”, koji je u Havani vodila moderatorica Kristen Welker, Miguel Díaz-Canel odbacio je potrebu za promjenama kubanskog političkog sistema uprkos pritisku administracije predsjednika Donalda Trumpa. Istakao je da “nema opravdanja da Sjedinjene Američke Države pokrenu vojnu agresiju protiv Kube” i upozorio da bi svaka invazija imala posljedice po sigurnost njegove zemlje, SAD-a i cijele regije.

“Invazija na Kubu imala bi svoju cijenu. To bi pogodilo sigurnost Kube, Sjedinjenih Američkih Država i regije. Ako se to dogodi, bit će borbe i bit će sukoba, branit ćemo se, a ako moramo umrijeti, umrijet ćemo, jer kako kaže naša himna, ‘Umrijeti za domovinu znači živjeti'”, rekao je Díaz-Canel.

Na pitanje Kristen Welker da li je spreman odgovoriti na “ključne zahtjeve” iz SAD-a, uključujući oslobađanje političkih zatvorenika, raspisivanje višestranačkih izbora te priznavanje sindikata i slobodnih medija, Díaz-Canel je kazao da Kuba takve zahtjeve nije primila i da pitanja koja se tiču političkog sistema i ustavnog poretka “nisu predmet pregovora sa Sjedinjenim Državama”.

S druge strane, Díaz-Canel se nije obavezao na oslobađanje zatvorenika i negirao je da su u pitanju politički slučajevi, tvrdeći da u zemlji postoje ljudi koji nisu za revoluciju i “svakodnevno se izražavaju” a da zbog toga nisu u zatvoru.

“Ova priča koja je stvorena, ta slika da je svaka osoba koja govori protiv revolucije odmah bačena u zatvor, velika je laž, kleveta i dio konstrukta kojim se želi ocrniti i uništiti ugled kubanske revolucije”, rekao je Díaz-Canel.

Objašnjavajući tešku situaciju u zemlji, Díaz-Canel je više puta okrivio američki ekonomski embargo, star 67 godina, za probleme poput krize s električnom energijom, nestašica i raširenog siromaštva. Podsjetio je da je embargo uveden 1962. godine nakon što je Fidel Castro nacionalizovao američke firme i imovinu poslije revolucije 1959. godine.