Lagana je hrana ključ proljetne ishrane

Tokom zime tijelo se napaja iz rezervi hranjivih materija prikupljenih tokom ljeta i jeseni. Početkom proljeća, te su rezerve gotovo istrošene, što je jedan od uzroka proljetne iscrpljenosti. Zbog toga, uprkos ljepoti proljeća, možete patiti od malaksalosti i lošeg raspoloženja te biti podložniji bolestima. Ojačate li tijelo vitaminima i drugim hranjivim materijama, uz više odmora i redovnog spavanja, podnijet ćete proljeće bez ikakvih tegoba.

Stavite zeleno lisnato povrće u centar svog proljetnog plana prehrane. Jedite ga sirovo, lagano kuhano ili dinstano. Lagana je hrana ključ proljetne kuhinje. Recimo, od voća marelice su odlične, pune karotenoida i fitonutrijenata koji nude velike količine antioksidansa. Pored toga, sadrže likopen i beta-karoten, koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Osim što održava zdravlje očiju, vitamin A smanjuje naslage plaka na arterijama i štiti srce.

Svoj jelovnik obogatite šparogama koje su izvrstan izvor folne kiseline koja je važna za zdravlje srca i mozga. Blitva je je povrće koje koje ima visok udio vitamina A i E, koji su vrlo djelotvorni antioksidansi. Sadrži i brojne druge vitamine, minerale i vlakna. Bogata je flavonoidima kao što su antocijanini i karotenoidi, koji pružaju zaštitu od slobodnih radikala.

Jedite i špinat koji je pun hranjivih materija. Bogat je vitaminima A, C, K, B9, željezom, magnezijem i kalijem. Da biste od njega izvukli najviše koristi, jedite ga sirovog. Zamijenite li zelenu salatu špinatom, dodatno ćete se nakrcati vitaminima. Možete ga koristiti i kao jedan od sastojaka zelenog kašastog soka.

Citrusni plodovi poput narandže, limuna, limete, mandarine i grejpa su zlatni rudnici C vitamina, čija je uloga u podizanju imuniteta i vitalnosti dokazana u istraživanjima. Svakodnevno konzumirajte najmanje jednu porciju ovih plodova. To može biti jedna cijela narandža,  grejp ili dvije mandarine. Kao porcija računa se i sok od cijele naranče, grejpa ili limuna.

Ako ste izloženi povećanom mentalnom stresu, preporučuje se da dnevno jedete pet do deset badema, oraha ili lješnjaka. Izuzetno su bogati hranjivim materijama, posebno esencijalnim masnim kiselinama. 

Faktor.ba