Magazin Politico: Ukrajina predstavlja “istočni grijeh” NATO saveza

Urednik magazina Politico Paul Taylor osvrnuo se na aktuelnu krizu na istoku Evrope te posljednje najave o gomilanju ruskih trupa na istočnoj ukrajinskoj granici.

U autorskom tekstu, Taylor se naročito osvrnuo na djelovanje NATO saveza na istoku Evrope te je pisao o obećanjima NATO-a iz 2008. godine.

“Obećavajući Ukrajini i Gruziji da će postati članice NATO-a još 2008. godine, bez preciziranja kako i kada, zapadna alijansa zapravo snosi dio krivice za situaciju u Istočnoj Evropi u kojoj traje produžena kriza. Na samitu NATO-a u Bukureštu 2008. godine, lideri NATO-a su zanemarili historijske interese Moskve i raspalili iluzije o Kijevu i Tbilisiju koje štiti Zapad. Uprkos otporu Njemačke i Francuske, saveznicu su dali obećanje koje ne mogu održati”, navodi se.

On je naglasio kako je samit u Bukureštu značio kulminaciju “unipolarnog trenutka”.

“Također, nije se uspjela osigurati sigurnosti Gruzije i Ukrajine. Nikakva uvjerenja da NATO nije prijetnja Rusiji, te da je njegova svrha isključivo defanzivna, ne mogu umiriti Moskvu. Kada su ruske trupe slomile gruzijsku vojsku 2008. godine, predsjednik Sakašvili nerazumno je silom pokušao povratiti područje Južne Osetije. Međutim, ni NATO ni Amerika nisu mu pritekli u pomoć Slično tome, Rusija je 2014. anektirala Krim, a Zapad je samo uveo sankcije bez vojne podrške Kijevu”, piše Taylor u tekstu.

Također, navodi se kako se s ovim činom poslala poruka da ni SAD ni evropski saveznici nisu spremni rizikovati rat s Rusijom zbog Ukrajine ili Gruzije.

“Priznati ovo nije smirivanje situacije već realizam. Pretvarati se da su stvari drugačije nije ništa drugo nego obmana”, piše Taylor.

Taylor poručuje kako Zapad i NATO mogu pomoći Kijevu da ojača svoje odbrambene snage kako bi odvratio agresiju Rusije.

“SAD, Velika Britanija i Turska već pomažu Ukrajini da postane vojno sposobnija. Francuska i Njemačka trebale bi dati svoj doprinos ovim naporima”, ističe se u tekstu.

U zaključku, Taylor također ističe kako bi Evropska unija konačno trebala učiniti korak dalje u odnosu na dosadašnje izjave zabrinutosti i verbalnih upozorenja Moskvi.

“Potrebno je početi definirati ekonomske sankcije ako Rusija pokrene novu vojnu akciju u Ukraijini. Brisel također može pružiti veću finansijsku pomoć Kijevu. Također, trebao bi se pojačati politički angažman na visokom nivou s tri članice Istočnog partnerstva – Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom”, piše Taylor.

Na kraju, navodi se kako trenutno protivljenje Evropske unije daljem proširenju, kako na istok tako i na Zapadni Balkan, znači i neizvjesniju budućnost za evropsku budućnost ovih država.