Malverzacije poslodavaca u BiH: Rad praznicima, neplaćeno prekovremeno, uskraćivanje godišnjeg…
Kašnjenje plaća, prekovremeni
rad, čekanje ugovora, neplaćeni rad praznicima i na slobodne dane,
uskraćivanje prava na godišnji odmor ili porodiljsko odsustvo i dalje su
gorući problemi radnika u našoj zemlji.
Sve to se dešava pored jasno određenog
Zakona o radu, a sve zbog malverzacija poslodavaca koji uspješno
zaobilaze zakonske odredbe.
U skladu s podacima sindikata radnika moglo bi se reći kako je prosječan
radnik u BiH, uglavnom u realnom sektoru, onaj koji čeka stalni ugovor o
radu i stalno obnavlja ugovor na određeno vrijeme, ima jedan dan
slobodan u sedmici, radi prekovremeno zbog manjka radnika, nije plaćen
za taj rad te u većini slučajeva ima nekoliko dana gosišnjeg odmora kad
mu poslodavac to dozvoli. Svaka od ovih stavki u suprotnosti je s
odredbama Zakona o radu FBiH i Zakona o radu RS-a.
Ove godine 256 radnika bez ugovora u KS
Inspektori rada Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP) Kantona
Sarajevo u prethodnoj godini izvršili su ukupno 3.298 inspekcijskih
nadzora, od čega 1.162 inspekcijska nadzora na osnovu dostavljenih
prijava građana.
Tako je zbog kršenja propisa iz oblasti radnih odnosa izdato ukupno
1.040 prekršajnih naloga u iznosu od 636.768 KM, a pred nadležnim sudom
pokrenuta su četiri prekršajna postupka. U istom periodu inspektori rada
na području KS otkrili su 450 osoba bez zaključenog ugovora o radu i
prijave na osiguranje.
U prvih devet mjeseci ove godine sarajevski inspektori rada izvršili su
3.037 inspekcijskih nadzora od kojih je 1.171 nadzor izvršen prema
zahtjevima građana, odnosno radnika. S tim u vezi, izdato je ukupno 789
prekršajnih naloga u iznosu od 541.488 KM i podnesena su dva zahtjeva za
pokretanje prekršajnog postupka. Od januara do septembra ove godine
inspektori u KS zatekli su 256 osoba bez zaključenog ugovora o radu i
prijave na osiguranje.
Analizirajući prijave koje stižu do inspekcije, govori nam
glasnogovornica KUIP KS Vildana Brdarić, najveći broj prijava podnose
nepoznate osobe ukazujući na okolnosti rada bez ugovora, neisplaćivanje
naknade za prekovremeni rad, neisplaćivanje plaće, uskraćivanje prava na
korištenje godišnjeg odmora…
“Evidentno je da radnici tek nakon prestanka rada prijavljuju kršenje
prava iz radnog odnosa koja su se dešavala za vrijeme trajanja radnog
odnosa. Nije rijedak slučaj da radnici prijave kako su nezakonito dobili
otkaz, a onda se tokom kontrole utvrdi da nije riječ o otkazu ugovora o
radu, već o prestanku ugovora o radu zbog isteka roka na koji je
zaključen”, kazala nam je Brdarić.
Ništa bolja situacija nije ni u Tuzlanskom kantonu gdje su inspektori
rada prošle godine prilikom 3.429 nadzora zatekli 1.075 radnika bez
regulisanog radnopravog statusa u skladu sa zakonom. Stoga su u 2018. na
području TK izdata 433 prekršajna naloga u iznosu od 568.112 KM.
Od januara do kraja septembra ove godine tuzlanski inspektori otkrili su 709 radnika bez zaključenih ugovora o radu.
“Naši inspektori kontinuirano vrše nadzore u svim oblastima rada pri
čemu je prioritet posvećen kontroli radnog angažovanja zatečenih osoba
te kontroli zakonskih odredbi koje se odnose na prekovremeni rad i
isplatu plaće u zakonski propisanom roku”, kazali su nam iz Kantonalne
uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.
Inače, kako piše u Zakonu o radu FBiH, radnik ima pravo na povećanu
plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad te za rad na
dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom
određeno da se ne radi, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu i ugovorom o radu.
Inspekcija rada RS-a je za devet mjeseci ove godine izvršila 3.937
kontrola, od čega je 1.314 bilo s utvrđenim nepravilnostima zbog čega je
izrečeno 1.007 upravnih mjera, izdato 377 prekršajnih naloga u
vrijednosti od 732.150 KM, a nadležnim sudovima podneseno je 79
prekršajnih prijava.
“Najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na obračun i rokove
isplate plaća i naknada, zaključivanje i primjenu ugovora o radu,
raspored radnog vremena i vođenje evidencije o dnevnoj prisutnosti
radnika na radu te provođenje mjera zaštite na radu. Posebna pažnja svih
nadležnih inspektora Inspektorata RS-a usmjerena je na suzbijanje
neprijavljenog rada, odnosno ‘rada na crno’. Ove godine 287 radnika u
RS-u nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na
obavezne vidove osiguranja”, kazali u nam iz Inspektorata RS-a.
Angažovanje radnika na crno, dodaju iz Inspektorata RS-a, najčešće se
konstatuje u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade
drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima.
Pored redovnih kontrola, inspektori rade i u popodnevnim smjenama, vikendom, kao i u saradnji s drugim nadležnim organima.
“Za radnike je veoma važno da se informišu o rokovima u kojima se mogu
obratiti inspekciji rada jer je Zakonom o radu propisano da se radnik
može obratiti inspektoru rada radi zaštite prava u roku od mjesec od
dana saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana
učinjene povrede. Nakon isteka tih rokova, radnik zaštitu svog prava
može tražiti samo sudskim putem”, ističu iz Inspektorata RS-a.
Zloupotreba ugovora na određeno vrijeme
Pored prijavljivanja slučajeva inspekciji, brojni radnici koji se nađu
na meti zloupotrebe poslodavaca traže pomoć od Saveza samostalnih
sinidkata BiH. Najviše se žale, saznajemo iz saveza, na zloupotrebe
zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme.
“Veliki broj poslodavaca zloupotrebljava odredbe Zakona o radu te radni
odnos na neoodređeno i određeno vrijeme stavlja u ravnopravnu poziciju,
odnosno ne utvrđuje bilo kakve izuzetke, odnosno opravdane razloge za
zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme, osim u slučaju
stručnog osposobljavanja pripravnika kada se zaključuje ugovor o radu na
određeno vrijeme. U okviru mjera za sprečavanje zloupotrebe ugovora o
radu na određeno vrijeme, zakonom je utvrđeno pod kojim uslovima će se
ugovori o radu smatrati ‘uzastopnim’ te kada će se smatrati ugovorima na
neodređeno vrijeme. Iako zakon nije utvrdio da radni odnos na određeno
vrijeme nije izuzetak u odnosu na radni odnos na neodređeno vrijeme, kao
mjera sprečavanja zloupotrebe utvrđeno je samo vremensko ograničenje u
pogledu najdužeg perioda, to jeste period od tri godine. Uslov da se
radi o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme vezan je za nepostojanje
prekida rada, odnosno prekidi kraći od 60 dana ne smatraju se prekidom
razdoblja od tri godine kod obnovljenog, odnosno uzastopnih ugovora o
radu. Iako pojedini poslodavci prave prekide rada duže od 60 dana,
postoji i veliki broj poslodavaca koji ispunjenjem ovih uslova ne ponude
radniku zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a što su
obavezni”, pojašnjavaju nam iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Posljednjih godina zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme postalo
je pravilo u BiH, dodaju iz Saveza te stoga veliki broj radnika nikad ne
uspije zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme ili dobiti stalni
ugovor.
Neplaćeni prekovremeni rad je još jedna zloupotreba poslodavaca kojoj su
izložene hiljade radnika u BiH, a o čemu se vrlo malo govori.
Zakonom o radu propisano je da je prekovremeni rad izuzetak od punog
radnog vremena koje traje 40 sati sedmično, a kojem radnik na zahtjev
poslodavca može biti izložen samo u slučajevima više sile (požar,
potres, poplava), iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim
slučajevima neophodne potrebe. Međutim, iako bi poslodavac samo u
nepredviđenim situacijama koje nije mogao izbjeći mogao ostavljati
radnika duže na poslu, prekovremeni rad postao je redovna pojava koju
poslodavac najčešće koristi kako bi nadoknadio nedostatak radne snage,
ističu iz saveza.
“O povećanju plaće temeljem prekovremenog rada suvišno je govoriti s
obzirom na to da veliki broj poslodavaca ne samo da ne vodi evidenciju o
radnom vremenu, već ne uručuje ni obračun plaća na kojim je evidentiran
prekovremeni rad. Gotovo ista situacija je i u slučajevima isplate za
noćni rad i rad tokom praznika”, dodaju iz saveza.
Nema kolektivnih ugovora
Prekovremeni rad slijede kašnjenje isplate plaća i doprinosa te isplate otpremnina u slučajevima otkaza ugovora o radu zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, kao i nemogućnosti korištenja godišnjeg odmora i porodiljskog odsustva te nezakonitog otkaza ugovora o radu.
“Posebno zabrinjavajući problem predstavlja nepokrivenost kolektivnim ugovorima kojim bi se trebala urediti materijalna prava radnika, tako da su radnicima uskraćena određena prava koja bi imala uticaj na njihov ekonomsko-socijalni položaj. Zbog nepostojanja kolektivnih ugovora, poslodavci sami općim aktima utvrđuju prava radnika, što im omogućava propisivanje zakonskog minimuma. Tako veliki broj poslodavaca isplaćuje minimalnu plaću, a razliku daju ‘na ruke’, čime su radnici znatno oštećeni”, ističu iz saveza.
Zbog svih zloupotreba poslodavaca pojedini radnici traže reakcije nadležnih, dok je veliki broj onih koji šute u strahu da će izgubiti posao, zbog čega se vjeruje da je broj poslodavaca koji krše Zakon o radu dosta veći od onog koji je prikazan u inspekcijskim nalazima. Iz Saveza nam govore kako je to posebno naglašeno u manjim kantonima gdje postoje primjeri očiglednih kršenja prava radnika, ali koja tokom inspekcijskog nazdora ne budu utvrđena.
“Takva praksa pogoduje poslodavcima koji smišljeno zloupotrebljavaju zakonske propise znajući unaprijed da takva njihova aktivnost neće podlijegati bilo kakvim sankcijama. Radnici na taj način gube povjerenje u institucije sistema i rješavanje nastalog spora traže putem pravosudnih institucija. Iako sudska praksa pokazuje da su u najvećem broju slučajeva radnici bili u pravu, naplata štete po presudama postaje daleko složenija”, kazali su nam na kraju iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Ovakav položaj radne snage te odnos poslodavaca prema radnom zakonodavstvu u BiH, kako smo ranije pisali, dovodi do sve češćeg sagorijevanja na radnom mjestu, stresa, depresije, anksizonosti i uništavanja mentalnog zdravlja radne snage u BiH. Ali, pored brige o egzistencijalnim problemima, psihofizičko zdravlje daleko je od prioriteta građana Bosne i Hercegovine.
Ipak, koliko je Bosancima i Hercegovcima dogorjelo i koliko su sagorjeli od teških uslova rada, dovoljno govori činjenica da je samo u prvoj polovini 2019. godine našu zemlju napustilo 30.000 ljudi.
Klix.ba
POVEZANE OBJAVE