Mandat Šmita je imao dvije faze: Za vrijeme Marfija imao podršku za korištenje Bonskih ovlasti, ovo su njegove ključne odluke

Nakon nepunih pet godina Kristijan Šmit odlazi sa pozicije visokog predstavnika u BiH.

Njegov mandat se može podijeliti na dvije faze – prva je dok se tu nalazio ambasador SAD Majkl Marfi i druga nakon Marfija.

Za vrijeme Marfija, koji je došao u Bosnu i Hercegovinu kao prijedlog Bajdenove administracije, Šmit je imao odriješene ruke za intervencionizam i korištenje Bonskih ovlasti.

Već po samom njegovom dolasku se vidjelo da će imati daleko veću moć nego njegov prethodnik Valentin Incko, čiji mandat od 12 godina obilježilo samo to da je pred sami odlazak nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida.

Šmit je već u prvoj godini imao više intervencija nego Incko za cijeli svoj mandat.

Tokom svog mandata visoki predstavnik je više puta stavljao van snage zaključke i zakone Narodne skupštine RS, koji su bili u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, zbog čega su u RS od starta bili neprijateljski nastrojeni prema njemu, pa su govorili da nije izabran u skladu s procedurama, jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.

Više odluka je donio o suspendovanju Zakona o nepokretnoj imovini, što je izazivalo poseban revolt u RS. Također, spriječio je stupanje na snagu Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda, koji je usvojila NSRS.

Posebno kontroverzna je bila njegova odluka da u izbornoj noći nametne izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH. Vezano za izborni proces, bila je kontroverzna i odluka da se suspenduje Ustav FBiH, kako bi se riješilo pitanje blokade izbora Vlade FBiH, na način da se napravio mehanizam da se izbjegnu blokade u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH.

Ono što je ostavilo veliki trag su tehničke izmjene Izbornog zakona, kojim su pojačanje sankcije za izborne nepravilnosti, omogućilo uvođenje nestranačkih članova biračkih odbora, ukidanje uloge marginalnih stranaka koje su služile za prodavanje biračkih mjesta.

Također, kriminalizacija neprovođenja odluka visokog predstavnika je bila posebno interesantna jer je kasnije rezultirala sudskih procesom protiv tadašnjeg predsjednika RS Milorada Dodika, a s pravosnažnošću odluke on je morao napustiti ovu poziciju, no ostao je predsjednik SNSD-a.

Nakon odlaska Majkla Marfija i nakon što je za otpravnika poslova Ambasade SAD postavljen Džon Ginkel, kao Trampov čovjek, fokus se sa političkih pitanja prebacio na ekonomska.

Samim time, više visoki predstavnik nije imao slobodu za korištenje Bonskih ovlasti. Jedino pitanje na kojem su Amerikanci insistirali je bilo upravo Južna interkonekcija, a u tom kontekstu da Šmit riješi pitanje državne imovine, koju je ranije stavio pod privremenu zabranu raspolaganja, još jednom svojom odlukom, kada je bio cilj da se spriječi da se u RS krade državna imovina.

Ovo pitanje visoki predstavnik nije uspio da riješi, zbog čega su Amerikanci insistirali da ode. On će odluku o odlasku saopštiti na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u utorak, gdje će predstaviti polugodišnji izvještaj.