Portal 072info

Minimalac raste do 600 KM

Masovni odlazak radno sposobnog stanovništva iz BiH u inozemstvo trebao bi biti alarm poslodavcima i vlastima da osiguraju što bolje uslove za rad i život radnika, jednoglasni su predstavnici sindikata u oba bh. entiteta. Jedno, a vjerovatno i najvažnije pitanje je povećanje i zakonsko definisanje najniže plate, koja bi, prema mišljenju sindikalaca, trebala biti oko 600 maraka. I jedni i drugi, također, ukazali su na manjkavosti zakona o radu, usvojenih prije tri-četiri godine, te neophodnost socijalnog dijaloga.

Ugovori i tužbe

Adis Kečo, predstavnik Saveza sindikata BiH, kaže da je ovaj zakon doveo do devastacije radničkih prava i iseljavanja stanovništva. Velikim nedostatkom smatra i nepostojanje opšteg kolektivnog ugovora.

– U FBiH nema opšteg kolektivnog ugovora koji bi garantovao minimalnu platu. On je sadržavao i niz drugih važnih odredbi. Smatramo da je takav dokument veoma važan, pa smo utvrdili tekst prijedloga ugovora i dostavili ga Udruženju poslodavaca u FBiH, ali još nismo dobili odgovor, kaže Kečo u razgovoru za Oslobođenje i TV1.

Na tvrdnje poslodavaca da se radnička prava uspješno regulišu granskim ugovorima, Kečo odgovara konstatacijom da postoje radnici koji nisu “pokriveni” ni takvim ugovorima.

Nasuprot mišljenju radnika, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović ističe da je glavni kvalitet Zakona o radu to što je ograničio trajanje kolektivnih ugovora.

– Ranije su bili neograničeni i prouzrokovali su velike štete za budžet, od oko milijardu KM po osnovu tužbi radnika. To je, uglavnom, bilo u javnom sektoru, ali postojala je opasnost da se prelije i na privatni sektor, podsjeća Smailbegović, koji navodi razloge zašto nema potrebe za usvajanjem opšteg kolektivnog ugovora.

– Izmjenama Zakona o radu predviđeno je da minimalnu platu, koja je glavni element tog ugovora, definira Vlada FBiH uz konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem. Smatramo da se o minimalcu ne treba pregovarati, nego se on treba izvesti na temelju realnih parametara, GDP-a, inflacije, potrošačkih cijena…, govori Smailbegović, dodajući da zahtjev sindikata za 600 ili 630 maraka nije daleko od realnosti ukoliko se stope doprinosa ne budu povećale.

Naglašava, također, da se koeficijenti za isplatu plata ne bi trebali vezati za iznos minimalca jer bi, u suprotnom, bile povećane i sve ostale, “što nije u interesu ni poslodavcima ni sindikatu ni državi”.

Predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić kaže da se u Srpskoj radi na izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojima se pokušava urediti “dio koji se odnosi na kolektivno pregovaranje, disciplinski postupak i poziciju sindikata u okviru kolektivnog pregovaranja”. U RS-u je opšti kolektivni ugovor skoro ispregovaran, jedino je ostalo da se dogovori način isplate regresa. Poslodavci, naime, insistiraju da to bude u ratama.

Mišić je zadovoljna saradnjom sa entitetskim premijerom i Vladom RS-a, koji su pristali da regres bude neoporeziv, čime su se odrekli 60 miliona maraka iz budžeta u korist poslodavaca. Najavljuje i da bi prvo ovogodišnje povećanje minimalne plate trebalo biti u julu, a drugo u decembru ove godine.

U četiri oka

Nedostatak u RS-u je, naglašava Mišić, nepostojanje granskih kolektivnih ugovora u realnom sektoru, “čime su radnici prepušteni volji, odnosno bolje reći milosti ili nemilosti poslodavaca”.

– Velikom broju poslodavaca je sasvim normalno da sa radnikom ispregovara u četiri oka i napiše mu jedan iznos plate u ugovoru o radu, a da radnik realno dobija mnogo manje novca. Čelnici Unije poslodavaca još nisu zreli da razumiju da za njih nema profita bez stimulisanja radnika, ocijenila je Mišić.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a, zadovoljan je aktuelnim radnim zakonodavstvom.

– U ovom trenutku naš fokus je na tome kako da dođemo do što većih neto plata zaposlenih i na taj način obezbijedimo konkurentnost kompanija i zaustavimo odliv radne snage, naglašava Ačić, te dodaje da su pregovori o opštem kolektivnom ugovoru trenutno u zastoju.

Tvrdi da prosječna plata u RS-u konstantno raste i da očekuje da će ona za godinu iznositi oko hiljadu KM, a najniža oko 50 posto tog iznosa.

OSLOBOĐENJE

Podijelite članak
  • 120
    Shares