Monitoring medija u vrijeme predizborne kampanje: Nosioci govora mržnje su političari

U okviru regionalnog projekta Promocija slobode izražavanja, informisanja i slobode medija u jugoistočnoj Evropi, koji rade Udruženje BH novinari sa Vijećem Evrope, na dan početka izborne kampanje, jučer je počeo monitoring medija u vrijeme izborne kampanje za opće izbore 2014. godine.

Kako je kazala generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić, istraživanje nema za cilj da pokaže koji su to dobri a koji loši mediji, već više da ukaže na to kako u medijskoj zajednici napraviti okolnosti u kojima će novinari slobodno obavljati svoje medijske zadatke i biti odgovorni javnosti, a ne različitim lobijima.

U funkciji elite

Tematske oblasti monitoringa su fer, balansirano i objektivno izvještavanje, prisutnost govora mržnje u medijskim sadržajima i učestalost i način predstavljanja žena političara.

– Istraživački uzorak čini 21 medij, a monitoring će biti vršen do 25. oktobra, dok će prvi periodični izvještaj biti predstavljen 1. oktobra, kazala je Rudić.

Prof. dr. Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kazala je kako je 2010. godine rađeno veliko istraživanje koje je pokazalo da su mediji imali manje primjera govora mržnje i huškačkog, neprofesionalnog izvještavanja, ali da je bilo više primjera pristrasnosti.

Copy

– Tada smo imali preferiranje određenih političkih subjekata više nego uvreda na račun političkih kandidata, tako da smo uvidjeli činjenicu da su mediji bili u funkciji političke elite. Također, istraživanje urađeno prije godinu pokazalo je da su nosioci govora mržnje više izvanmedijski akteri, ne novinari već politički lideri, koji najčešće u pokušajima da diskreditiraju protivnike, pribjegavaju huškanju i iznošenju netačnih informacija. Nije nam cilj da prozovemo bilo koji medij, već da ukažemo na trendove. U monotorinzima se pokazalo da javni servisi još imaju najbolji pristup kada je riječ o govoru mržnje i da elektronski mediji generalno imaju manji broj takvih primjera, naprosto zato što su bolje regulirani i jer imaju prijetnju sankcijom, dok nivo svijesti o profesionalizmu u printanim medijima nije na zavidnom nivou, kazala je Turčilo.

Zastupljenost političarki

Među uzorkom istraživanja će biti četiri dnevne novine u BiH: Oslobođenje, Avaz, Glas Srpske i Dnevni list, ali i sedmične novine, TV stanice, uključujući javne servise i komercijalne medije, te portale.

Prof. dr. Zlatiborka Popov – Momčinović sa Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu naglasila je da ono što je jako bitno za ovo istraživanje, kako generalno, tako i kada je riječ o rodnom aspektu, jeste da se u njemu koristi više metodoloških pristupa, a ne samo kvantitativni aspekt.

– Ne želimo samo pokazati koliko je procentualno bilo političarki u medijskim sadržajima i koje su one političke orijentacije, već je bitan i aspekt kako su one smještene u određeni medijski diskurs, zaključila je Popov – Momčinović.

 

Prethodni članakGrađani zavise od Džeke: Veliki izazov za Dijamanta
Sljedeći članakReal Madrid u januaru dovodi fantastično pojačanje iz Serije A