Mršav rast plata, a cijene podivljale u BiH

Za “mršavih” 39 maraka povećana je prosječna plata u BiH od 2010. do ove godine, a u istom periodu cijene brojnih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, mahom onih koje svakodnevno koristimo, vrtoglavo su narasle. 

Po podacima Agencije za statistiku BiH, u avgustu se zarađivalo u prosjeku 838 maraka, a u istom mjesecu, ali prije pet godina, neto plata iznosila je 799 KM. U posmatranom periodu, kilogram brašna je sa 1,19 KM pojeftinio na marku, ali je, ma koliko to nelogično bilo, kilogram hljeba poskupio sa 1,87 na 2,20 KM.

Mlijeko u tetrapaku je sa 1,41 poskupjelo na 1,50 KM, ali je, istovremeno, pojeftinio tvrdokorni sir i kilogram sada košta 9,8 maraka, a cijena mu je u avgustu 2010. godine bila 11,38 KM.

Ruku na srce, od te 2010. godine do danas pojeftinili su brojni proizvodi i usluge, ali su, ipak, cijene podivljale za niz namirnica koje svakodnevno koristimo, kao što su, uz hljeb i mlijeko, još i voda, riža, junetina, pastrmka, ulje, pasulj, cigarete, deterdžent za suđe…

O rastu cijena komunalnih usluga i drugih usluga da i ne govorimo.

Iz udruženja za zaštitu potrošača napominju da cijene konstantno rastu, te da taj trend ne prati rast plata. Još ističu da statistika uopšte ne pokazuje kako zapravo žive oni koji rade u realnom sektoru, pošto su njima znatno niža primanja u odnosu na zaposlene u administraciji, odnosno javnom sektoru.

“Većina onih koji rade u privatnom sektoru imaju platu oko 500 maraka. Pa, nama ne treba statistika da se vidi koliko se teško živi. Tokom 2002. godine za mjesec dana četvoročlana porodica se mogla prehraniti sa svega 334 marke”, podsjetio je Mesud Lakota, dugogodišnji borac za prava potrošača iz Sarajeva. Prema njegovim riječima, sada je porodici za hranu na mjesečnom nivou potrebno oko 800 maraka.

“Građani uzimaju potrošačke kredite, posuđuju, zadužuju se. To je činjenica već godinama. Zato je sve više ljudi koji su na granici siromaštva”, naglasio je Lakota.

Selvedin Šatorović, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, naglašava da nažalost, što se više odmičemo od poslijeratnog perioda, ljudi u BiH sve teže žive.

“Sam podatak da trenutna prosječna plata nije dovolja ni za polovinu sindikalne potrošačke korpe dovoljno govori o položaju radnika odnosno ljudi koji žive u BiH”, ističe Šatorović.

Iz Saveza sindikata RS naveli su da je sindikalna potrošačka korpa u avgustu iznosila 1.839 maraka, dok je, kako su saopštili, mjesec ranije iznosila 1.834 marke.