Na Balkanu počela “sezona gušenja”

U Sarajevu je zrak bio zagađen i ranije, pa su vlasti uvele zemni plin sedamdesetih godina prošlog stoljeća

Sa dolaskom zime, sve je veća koncentracija štetnih materija u zraku. Pred građanima, posebno rizičnim kategorijama, je težak period. Apeli stručnjaka ne dopiru do vlasti, piše dw.com.

Beograd je u subotu (26.10.) bio najzagađeniji grad na svijetu, a odmah iza njega na ovoj neslavnoj listi našlo se Sarajevo. Na internet portalu AirVisual ova dva grada danima su među deset najzagađenijih na svijetu. Nadležni u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji govore da se i u drugim gradovima na području zapadnog Balkana sa dolaskom zime „sve teže diše”.

Srbijanska prijestolnica proteklih dana zato je bila meta ironičnih komentara na društvenim mrežama. Prozvani su nadležni državni organi koji su konstatirali da nema mjesta panici i da su u pitanju „uobičajena zagađenja za ovo doba godine“.

Kako za DW kaže Radomir Lazović, iz Inicijative Ne davimo Beograd, nadležni ne samo da ništa ne rade na otklanjanju problema, već dodatno pogoršavaju situaciju.

„Nadomak Beograda u Vinči imamo izgradnju spalionice otpada, za koju je nedavno stigla potvrda Evropske investicijske banke koja je odbila finansiranje te spalionice, i mišljenje Evropske komisije da je protivna standardima koje je Srbija preuzela kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji“, kaže Lazović.

Saopćenja nadležnih koji se bave praćenjem kvaliteta zraka, po kojima su ta zagađenja „redovne pojave”, Lazović vidi kao pokušaj ublažavanja problema i umirivanja građana.

„To je bježanje od problema. Ne može se o zagađenju govoriti kao nečemu što se prosto tako dešava. Nije tako, jer postoji izvor zagađenja i postoje koraci koji se čine da se to smanji. A ja mislim da naše vlasti umjesto toga rade korake da se to zagađenje poveća“, zaključuje Lazović.

Plin umjesto čvrstih goriva

I dok je u mnogim balkanskim gradovima zrak zagađen uglavnom tokom zime, u Zenici, Tuzli i Lukavcu zrak je loš tokom cijele godine, kaže za DW predsjednik Upravnog odbora udruženja Eko forum Zenica Samir Lemeš.

„Vlasnici industrijskih postrojenja su malo ili nimalo ulagali u nove tehnologije koje bi smanjile emisije štetnih materija. Investiranja u naprednu tehnologiju prekinuo je rat, a poslijeratna privatizacija nije donijela promjene koje bi značajnije smanjile emisiju sumpor-dioksida (SO2)”, kaže Lemeš.

Zato je u Zenici, metalurškom centru regije, broj dana sa prekoračenim dozvoljenim vrijednostima koncentracija štetnih materija, umjesto dozvoljenih 3 dana godišnje, znao biti i 252 dana.

U Sarajevu je zrak bio zagađen i ranije, pa su vlasti uvele zemni plin sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

„Koncentracije SO2 i čađi u sarajevskom zraku bile su osjetno smanjene gasifikacijom i eliminiranjem uglja. Situacija se ponovo pogoršala posljednjih godina. Povećan je broj vozila, a zbog visoke cijene plina veća je i upotreba čvrstog goriva. Tako su efekti iz osamdesetih poništeni. Stanje pogoršava neplanska gradnja, kako visokih zgrada koje smanjuju strujanje zraka, tako i privatnih kuća bez priključka na plin ili centralno grijanje. Uz mali procenat zelenih površina i nadmorsku visinu koja stvara temperaturne inverzije, jasno je da su građani osuđeni da udišu zagađen zrak”, upozorava Lemeš.

Najteže je hroničnim bolesnicima

Jedan od „osuđenih“ je i N.A. iz Sarajeva, koji je dugo patio od astme.

„Za nas hronične bolesnike zimska sezona u Sarajevu uvijek je bila sezona gušenja. Najgore je to što se ne možemo slobodno kretati kad je smog, a mora se ići doktoru, na posao… Jedini spas je bijeg u planine, ali to nije uvijek moguće”, kaže N.A.

„Ovdje u Zenici je već nekoliko dana gusta jutarnja magla i visok stepen vlage u zraku. Trpe i bolesni i zdravi, a neki nose i maske“, kaže Zeničanin S.R. Liječnici potvrđuju da zagađenja u gradovima najviše ugrožavaju organe za disanje. Povišene koncentracije štetnih tvari u zraku mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, među kojima su srčane bolesti i rak. Srčani i plućni bolesnici su osjetljiviji na zagađenja, a u opasnosti su posebno djeca i starije osobe.

Dr. Boro Nogalo, direktor zagrebačke Dječje bolnice Srebrnjak za liječenje dišnih bolesti u razgovoru za DW kaže da su u mjestima sa zagađenim zrakom češće pojave alergija.

„Procjenjuje se da će za petnaestak godina oko 50 posto ljudi imati probleme s alergijama, jer uz onečišćenje imate i globalno zatopljenje te polenaciju. Onečišćenje zraka uzrokuje oštećenja sluznice dišnih puteva, a u kombinaciji s alergenima dolazi do alergijske upale. Na to se nadovezuju bolesti uzrokovane bakterijama i virusima, pa je u zimsko doba povećan broj bronhitisa i upala pluća“, kaže dr. Nogalo.

Više slušati nauku, a manje politiku

Inače, u Hrvatskoj je situacija sa zagađenjem zraka nešto bolja nego u drugim državama regije. Onečišćenju su izloženi uglavnom kontinentalni gradovi, a prekoračenja su u 2018. godini zabilježena u Osijeku, Zagrebu, Slavonskom Brodu, Sisku i Kutini. „Glavni uzročnici tog onečišćenja su saobraćaj i upotreba čvrstih goriva, a onečišćenja se bilježe upravo u zimskim periodima“, kazala nam je rukovoditeljica Odsjeka za kvalitetu zraka pri hrvatskom Ministarstvu okoliša, Nina Zovko.

Šta bi nadležni mogli učiniti kako bi građani regije i u zimskim mjesecima disali „punim plućima”?

„U industrijskim centrima trebamo filtere i tehnologije za smanjenje emisija. Javni transport treba unaprijediti te učiniti pristupačnijim kako bi se smanjila potreba za ovolikim brojem vozila. Treba raditi na utopljavanju objekata radi smanjenja potrošnje energije za zagrijavanje. Eko test za vozila mora postati eliminatoran, umjesto čiste formalnosti kakav je sada. Neophodno je povećati površine urbanog zelenila i pošumljavati okolna brda. Ulice se moraju češće prati kako bi se smanjila količina prašine u gradovima. Postepeno treba eliminirati ugalj kao energent, jer ne živimo u 19. nego u 21. stoljeću. Umjesto novih blokova termoelektrana na ugalj, treba nam više obnovljivih izvora energije“, kaže Samir Lemeš zaključujući da rješenja ne treba izmišljati jer već postoje i da treba više slušati nauku, a manje politiku.

DW / Samir Huseinović / Ivica Petrović / Dalibor Dobrić