Na današnji dan počeli pregovori u Dejtonu: Pritisci, ustupci i preokret

Mirovni pregovori u Dejtonu zvanično su počeli 1. novembra 1995. godine u američkoj zračnoj bazi Wright-Patterson u blizini Dejtona, Ohio.

Pregovori su bili mukotrpni, iscrpljujući, često na ivici da propadnu. Pritom, mnogi visoki zvaničnici urgirali su tvrdeći da je ovo posljednja prilika za postizanje sporazuma, a američke i britanske diplomate su vršile dodatni pritisak insistirajući da će, u slučaju nepostizanja dogovora, dići ruke i povući međunarodne trupe, te će Bosna i Hercegovina ostati prepuštena sama sebi.

Prvog dana odrźana su plenarna izlaganja i naglašena je uključenost predsjednika SAD-a Bila Clintona u sve što se događa na pregovorima.

Narednih dana uslijediti će sastanci sa Franjom Tuđmanom i članovima hrvatske delegacije, potom sa delegacijama Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Rusije. Prvi sastanak sa Slobodanom Miloševićem održan je 3. novembra.

Uslijedio je niz iscrpljujućih pregovora i mučnih pritisaka u narednim danima.

Dvadeseti i posljednji dan pregovora smjenjivali su se sastanci, apeli, pozivi, pritisci, obećanja…

Pred kraj dana ostalo je neriješeno Brčko i 1,5 % teritorije koju bi, prema mapama i odnosima trebalo vratiti Srbima.

Waren Christopher kasno navečer posjećuje Alinu Izetbegovića sa pitanjem da li je bosanska delegacija spremna popustiti u ove dvije stavke.

Nakon konsultacija, Izetbegović ga obavještava da su spremni vratiti 1 % teritorije, ali da Brčko ne daju. Potom dolazi John Kornblum sa pismom u kojem stoji da pored svih napora, pregovori o miru nisu uspjeli.

Bosanska delegacija sprema se za povratak u BiH. U noći se dešava obrt, Milošević prihvata arbitražu za Brčko.

Sutra dan, nakon što je i Izetbegović potvrdio da i on prihvata arbitražu za Brčko, predsjednik Clinton u 11 sati u 40 minuta, u dvorištu Bijele kuće, pred mnogobrojnim novinarima, objavljuje da je Sporazum o miru postignut.

Istog dana zakazana je ceremonija parafiranja Sporazuma i tom prilikom Alija Izetbegović je, između ostalog, rekao: „Mojem narodu poručujem: Ovo možda nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jest, u svijetu kakav jest, bolji mir se nije mogao postići. Bog nam je svjedok da smo učinili sve što je bilo u našoj moći da nepravda za naš narod i našu zemlju bude manja.“

Vijesti.ba