Portal 072info

Na koja će pitanja odgovoriti rezultati popisa?

Popis stanovnistva

U Bosni i Hercegovini sve je spremno za prvi posljeratni popis stanovništva koji je godinama bio predmet spora političkih partija i prerastao u više političko nego statističko pitanje.

Prvi popis nakon 22 godina, u potpunosti sproveden prema evropskim standardima, počeće u utorak, 1. oktobra u devet sati i trajaće do 15. oktobra u 21 sat i biće obavljen prema podacima na dan 30. septembra.

Cilj popisa je da se ustanovi broj stanovnika za cijelu BiH, kao i po svim teritorijalnim nivoima – naseljima, opštinama, gradovima, kantonima i entitetima, njihova demografska, etnička, obrazovna, ekonomska, migraciona i druga obilježja, broj domaćinstava, porodica i njihove karakteristike i podaci o stambenom fondu.

Popisna kampanja predstavnika sva tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i manjinskih naroda, koje Ustav BiH “poznaje” kao “ostali” – poslednjih dana je intenzivirana, a najžešća je među Bošnjacima.

Bošnjaci, naime, strahuju da bi se pojedinci mogli nacionalno izjasniti kao muslimani ili Bosanci, što bi značajno moglo da umanji broj pripadnika tog naroda.

U kampanji se stoga nije prezalo ni od zloupotrebe djece, pa je u tu svrhu snimljeno nekoliko video zapisa koji su se pojavili na Jutjubu, što je izazvalo žestoke reakcije predstavnika druga dva naroda – Srba i Hrvata.

Kampanja je vođena i među hrvatskim narodom, jer njihovi politički predstavnici strahuju da bi mnogi od pripadnika tog naroda, iz straha da ne izgube privilegije koje imaju u Hrvatskoj, mogli da bojkotuju popis.

Najjasnija situacija je, čini se, među Srbima, a najsloženija u mješovitim brakovima i među njihovim potomcima.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik više puta je ukazao da je najvažnije da ovaj popis bude “fer i regularan” jer treba da da neophodne podatke koji će oblikovati ne samo privredni nego i politički sistem BiH.

On je pozvao građane Srpske da se odazovu popisu i obavezno izjasne o svojoj nacionalnoj, jezičkoj i vjerskoj pripadnosti.

Više puta do sada predsjednik RS je upozorio da će ovaj popis pokazati da u Federaciji BiH živi daleko manje Srba u odnosu na period od prije proteklog rata, a da suprotno tome u Srpskoj živi značajno veliki broj Bošnjaka.

“Posebno će se to vidjeti na primjeru najvećeg grada, Sarajeva. To je danas grad bez Srba jer se u njemu desio svojevrstan genocid, jer genocid ne podrazumjeva samo ubijanje nego i sistematsko raseljavanje stanovništva”, rekao je Dodik.

Procjenjuje se, naime, da u Srpskoj živi između 15 i 20 odsto Bošnjaka, a da je u Federaciji BiH broj Srba sa više od 30, pao na manje od dva odsto.

A, prema podacima popisa iz 1991. godine, u BiH je živjelo 4.377.033 stanovnika: 43,47 odsto muslimana, 31,21 odsto Srba, 17,38 odsto Hrvata, 5,54 odsto Jugoslovena i 0,23 odsto Crnogoraca. Isti podaci pokazuju da je te 1991. godine u Sarajevu živjelo 527.049 stanovnika, od čega 157.143 Srba.

Popis i popisni podaci potrebni su za stvaranje realne slike o društveno-ekonomskoj situaciji u BiH, posebno nakon proteklog rata, da budu osnova vladama svih nivoa za planiranje razvoja kako zemlje, tako i svake regije i lokalne zajednice, da olakšaju domaćim i stranim kompanijama da planiraju razvoj i investicije i da olakšaju rad naučnoj i akademskoj zajednici.

Popis je i pozitivan korak na putu evropskih integracija i korišćenja sredstava iz IPA fondova, a prikupljeni podaci biće međunarodno priznati i uporedivi sa podacima drugih zemalja.

Nakon popisa u BiH, biće poznato kakva je situacija u obrazovnom sistemu, u segmentu zapošljavanja, kakve su mogućnosti o pitanju stambene izgradnje, kakav je stepen tehnološkog razvoja u zemlji, koliko ima nepismenih, koliko pismenih i kojeg stepena obrazovanja.

Biće poznato i da li je poljoprivreda značajan segment privrede BiH, kakva je situacija po pitanju migracije stanovništva u BiH, koji su osnovni izvori sredstava za život građana BiH te mnoštvo drugih, tačnih i objektivnih podataka.

Preliminarni rezultati popisa biće objavljeni u roku od 90 dana nakon završetka popisivanja.

Popisivane osobe nisu dužne da daju odgovore o etničkoj i vjerskoj pripadnosti ili o jeziku jer je u statističkom smislu odgovor i “nepoznato” ili “ne izjašnjava se”.

Ipak, popisivač je dužan da upiše svaki odgovor koji popisivana osoba da na ta pitanja, pa čak i ako se izjasni kao “marsovac”.

Za netačno davanje podataka predviđene su kazne od 1.000 do 10.000 KM.

Nezavisne novine

Podijelite članak