Na oglase bh. poslodavcima niko se ne javlja, rješenje uvoz radne snage iz Pakistana, Bangladeša, Indije…

Bosanskohercegovački poslodavci su u više navrata tražili pojednostavljenje procedure za zapošljavanje stranaca, a prije par mjeseci ovo je zatraženo i od ministra civilnih poslodavaca BiH, te direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Tvrde da je to neophodno, obzirom da je situacija sa domaćom radnom snagom sa svakom godinom sve dramatičnija, odnosno ne mogu je naći.

Uvjereni su da dolazi još teži period, jer je sada Njemačka objavila da joj na godišnjem nivou nedostaje 400 hiljada radnika, a otvaranje granica za radnike iz inostranstva najavila je i Švicarska.

Potencijalne radnike vide u Turskoj, Indiji, Bangladešu, Pakistanu, Nepalu, Filipinima, ali i i drugim zemljama.

Za sada u Bosnu i Hercegovinu dolazi neznatan broj radnika iz drugih država. Barem legalno.

Tako je u prošloj godini oko dvije hiljade stranih radnika dobilo radnu dozvolu i aktivan boravak u našoj zemlji podaci su službe za poslove sa strancima. Riječ je uglavnom o građanima Srbije, Turske i Hrvatske, ali i puno udaljenijih zemalja.

Jedna od njih je Bangladeš. Tokom prošle godine su 22 radnika iz ove zemlje dobila radnu dozvolu i većina ih je angažovana na gradilištima zvorničke firme Invest-Jokić.

Na ovaj korak su se, kažu u ovoj firmi, prvi put odlučili prije dvije godine, jer na domaćem tržištu nisu našli radnu snagu – na oglase se niko nije javljao, a na biroima za zapošljavanje nije bilo adekvatne, kvalifikovane radne snage – tesara, zidara i armirača.

Kako je za Buku rekla Marijana Milović, izvršna direktorica Jokić-investa, za angažmanom stranih radnika vlada veliko interesovanje, da su im se obraćali iz drugih građevinskih firmi kako bi se raspitali za proceduru i neophodne korake, ali da joj nije poznato da li se još neko upustio u ovu priču.

Da se domaće firme sve češće odlučuju na “uvoz” radne snage tvrdi i Dominik Raškaj, marketing i PR Manager na portalu BoljiPosao.com. Uvjeren je da tek dolazi vrijeme kada će njihov broj značajnije rasti, jer naši radnici sada već masovno odlaze.  Nije više, kaže, presudna samo plata, dosta im je i političkih prepucavanja u našoj zemlji.

“Bojim se, kada bi se sada radio popis stanovništva, da bi brojke sve rekle i da bi situacija mogla biti slična Hrvatskoj gdje su izgubili veliki broj stanovnika. A obzirom da ima i gorih ekonomskih kriza u svijetu od ove u BiH, primijetan je značajan dolazak radne snage iz drugih zemalja, a po nekim našim procjenama to povećanje je i za 15 posto više nego prošlih godina. Međutim, pitanje koje treba postaviti je da li je ta radna snaga kvalitetna i kako se to može odraziti na kvalitet samog proizvoda. Po meni, potrebno je napraviti plan određene obuke uz naravno potporu države. Ja još jednom napominjem da je neophodno da se poltičari orijentišu na dijalog i dogovor kako ne bi BiH uveli u još veće ekonomske probleme, obzirom da već i sami klijenti prijavljuju kako strani invenstitori odustaju od ulaganja u BiH zbog medijskih natpisa o mogućem sukobu”, jasan je Raškaj.

Dobro je da nam dolazi strana radna snaga

Ekonomista Admir Čavalić ističe da dolazak inostrane radne snage nije ništa neobično, niti se treba posmatrati takvim, već prije svega rezultat globalizacijskih procesa, otvaranja granica, potreba domaćeg tržišta rada i slično.

Kaže i da u Bosnu i Hercegovinu, u odnosu na susjednu Hrvatsku, dolazi zanemariv broj inostranih radnika. Sa jedne strane, ovo je rezultat niske stope ekonomskog rasta i nerazvijene ekonomije, dok sa druge strane postoji niz barijera, od niskih kvota za radne dozvole, do nekih drugih proceduralnih razloga, ali i samog poslovnog okruženja koje je destimulirajuće za rad – kako za domaćeg, tako i za inostranog radnika.

“Dobro je da nam dolazi strana radna snaga, naročito ako su spremni prihvatiti poslove koje naših radnici, opravdano, ne žele da obavljaju. Visina nadnice i uslovi rada su veoma relativni u globalnoj ekonomiji – od Sjeverne Amerike preko Evrop,e pa sve do Azije i Afrike – radnici se bore kako bi unaprijedili svoj status, tako da migracije u tu svrhu ne treba da iznenađuju. Inostrana radna snaga je dobra za povećanje potencijala ekonomskog rasta, ali i unaprijeđenje drugih ekonomskih indikatora, poput produktivnosti rada. Alternativa ovome je dalja automatizacija rada, uvođenje mašina, ali domaći poslodavci nemaju dovoljno sredstava za takva kapitalna ulaganja. Zbog toga je ovo bolje rješenje. Zato i ne iznenađuje što poslodavci uglavnom najglasnije lobiraju za lakše zapošljavanje stranaca”, izjavio je za BUKU Čavalić.