Nakon niza tragedija u BiH stručnjaci upozoravaju: Sami pravimo greške kod instalacija, ovo su važni savjeti

Nakon niza tragedija u BiH stručnjaci upozoravaju: Sami pravimo greške kod instalacija, ovo su važni savjeti

Požari u Mokrom i Bijeljini, ekplozija u Binježevu, ponovo su otvorili pitanja koliko su sigurne instalacije u bh. domovima? Da li su se tragedije mogle prevenirati i na koji način? Zbog čega je ljudski faktor vodeći uzrok požara? Donosimo korisne savjete stručnjaka iz ove oblasti.

Najblaža šteta je izgorjeli dom. Tragedija nemjerljivih razmjera je gubitak ljudskog života, kaže iskusni vatrogasac Kemal Cacan, koji je gasio požar u Binježevu.

“Krenuli smo odmah sa unutrašnjom navalom, da uđemo u objekat koji gori da pokušavamo ugasiti što prije, nismo mogli ući, jer je u početku bilo ogromno isticanje zemnog gasa koji je gorio i koji nas je onemogućavao da odmah uđemo u objekat. Da se možda nama javilo na vrijeme da ima još neko unutra, prvo bi krenuli da ga vadimo, tražili bi ga svi odmah, ne bismo tad gasili, ali nažalost mi dobijamo 15ak minuta poslije informaciju, sasvim slučajno, da ima dijete unutra. Možda bi se moglo spasiti, zaista ne znam”, ispričao je vatrogasac Kemac Cacan nakon jedne od nedavnih tragedija.

Nažalost, požari nisu rijetka pojava.

Samo tokom jedne godine vatrogasci Kantona Sarajevo imali su 2350 intervencija, od toga 1555 požarnih.

Shodno broju požara, evidentno je da postoji potreba za većim brojem vatrogasaca. Dženan Brkanić iz Civilne zaštite KS navodi da je potrebna i edukacija građana u cilju adekvatne samozaštite.

“Skloniti se sa tog mjesta, udaljiti se sa tog mjesta, ukoliko je moguće spriječiti dalji dotok plina, odnosno zemnog gasa, zavrnuti neki glavni ventil, isključiti električnu energiju, skloniti se od izvora opasnosti, požara, da ne bi došlo do eksplozije”, naglasio je Brkanić.

Često pravimo sitne greške

Protivpožarne mjere jasno su definisane, navode stručnjaci. No, glavna i najbolja mjera je prevencija. U tom kontekstu, građani često prave sitne greške koje na koncu, mogu imati posljedice ogromnih razmjera.

“Kada je sezona grijanja i kada se koriste električne grijalice najbolje je da su direktno spojive, znači da su najveći potrošači odnosno grijalice direktno uključene u samu utičnicu, a ne preko produžnih kablova upitnog kvaliteta. Sljedeća bitna stvar je da su sami elektrokablovi, osigurači dobro projektovani i pravilno ugrađeni”, podcrtao nam je sudski vještak iz protivpožarne zaštite, Nermin Hurić.

“Kod bojlera postoji prekidač, postoji različita automatika za vođenje i upravljanje bojlera, tu nije potrebno prilikom svakodnevnog napuštanja doma zatvarati plin. Kod gasnih štednjaka na gasnoj slavini zatvarati plin. Prilikom dužeg izbivanja iz doma, onda je potrebno u nekom interventnom ventilu zatvarati plin”, naglasio je Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku.

Dugogodišnji dimnjačar, Adem Mujezin, navodi da je potrebno dva puta godišnje čistiti dimnjake. No, građani to čine jednom u pet godina ili nikada. Čak i oni stariji greške prave i prilikom samog loženja vatre.

“On naloži vatru, prva vatra odmah zatvara zrak, dolazi do kulminacija pare koja produktom sagorijevanja dolazi u dimnjak u hladnom stanju, pomiješana sa čađu dolazi do katranizacije dimnjaka. Poslije toga, jedna jača vatra, taj dimnjak se pali, može kuća izgoriti, može i samo dimnjak, ali u više slučajeva desi se neka nepredviđena situacija. Vi zapalite vatru, drva izgore, ostane žar, i tad se zatvara zrak, a ne na drvima, obavezno na žaru samo”, pojasnio nam je Mujezin.

I dok ohrabruje podatak stručnjaka da su gasne instalacije u BiH među najsigurnijim, poražavajuće je što je uzrok požara i eksplozija uglavnom ljudski nemar.

N1

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE

BISSTOURS
rentacarZenica