Nasilje i uvrede na društvenim mrežama ostavljaju posljedice na djecu i odrasle

Da li biste ono što pročitate ili napišete u virtuelnom svijetu izgovorili nekome u lice? To pitanje, po mnogima, bilo bi odličan filter svakome od nas prije objave bilo kakvog stava na društvenim mrežama. Ali, s obzirom na to da dovoljno dobrog filtera nema, na mrežama dominiraju poruke mržnje, pozivi na ubistvo, psovke i prijetnje. Upućuju ih odrasli, a sve češće i djeca. Provjerili smo kako se zaštititi?

Zaključavanje stvarnog svijeta koje je donijela pandemija, otvorilo je vrata virtuelnog i pokazalo sve njegove potencijale. Time se, manje-više, vodila Anisa Turkanović, 26. godišnja Banjalučaka. U martu prošle godine upoznala je “Tik Tok” društvenu mrežu kratkih video formata koja joj se učinila kao odlična platforma za savjete o zdravlju i širenje sopstvenog biznisa koji je počela otvaranjem teretane. Sa brojem videa koje je objavljivala mijenjao se njhov sadržaj, pa sada na nekima pleše i pjeva, a sa rastom popularnosti, rasla je i količina negativnih komentara.

“Čak sam znala i obrisati taj video ukoliko vidim da je nekoliko ljudi ostavilo negativan komentar, međutim s vremenom se čovjek nekako navikne, i shvatiš da ne možeš jednostavno svima ugoditi što je i prirodno, takođe, ne možeš se svima ni svidjeti.” ispričala je za N1 influenserka Anisa Turkanović.

Ali to zapravo nije najbolje rješenje. Svijet iza tastature, miša i ekrana koji zovemo virtuelnim, toliko je stvaran da mladi često njemu pokladanju najveći dio svog slobodnog vremena.

Profesorica psihologije Ivana Zečević za N1 pojašnjava:

“Kada dijete odrasta u sredini u kojoj je često izloženo nasilnim sadržajima, dijete razvija toleranciju na nasilje i vjerovali ili ne ono što nama odraslima predstavlja nasilno ponašanje i što negdje i po knjigama jeste nasilno ponašanje, po nekada od strane djece i mladih ljudi nije tako doživljeno.”

Brankica Raković, urednica je portala lolamagazin. Jedna je od popularnijih domaćih javnih ličnosti na internetu. Trenutno, na različitim platformama, prati više od 100 hiljada ljudi. Problem digitalnog nasilja objašvanjava “erom usamljenosti u kojoj živimo”.

“Živimo u eri u kojoj roditelji toliko rade i toliko su okrenuti obezbjeđivanju materijalnog da zaboravljaju na taj duhovni dio roditeljstva u smislu odnosa prema djeci, a djeca su sve spremnija da svoja raspoloženja provuku kroz razne filtere i da ničim apsolutno ne odaju da imaju neki problem.” rekla nam je.

Problem sa online nasiljem imala je i Brankica nakon što je sa bolničke postelje objavila da jedva čeka da vidi tablu “Dobrodošli u Republiku Srpsku”, podrazumijevajući pod tim ozdravljenje i povratak kući, što je izazvalo lavinu uvreda na nacionalnoj osnovi. Veliki broj pratilaca često sa sobom nosi lažni osjećaj ispravnosti stava koji se plasira na mreži, ali koliko često mladi upravo nasiljem nastoje doći do popularnosti?

“Putem medija smo svi mladi smo bombardovani raznim negativnostima od politike pa do rijaliti showa svuda su neke svađe i tenzije, tako da mi to nekada znamo preokrenuti u svoju korist i na negativne hejt komentare gledati kao na način da dobijemo zapravo još veću gledanost.” dodaje Turkanović.

Činjenica je da je cijela era u kojoj živimo zasnovana na nasilju koje se plasira putem medija – u rijaliti programima, muzičkim spotovima na društvenim mrežama… Klikovi kojima se teži u prvi plan su izgurali scene koje ranije nisu bile za širu publiku.

“Danas prije nego što djetetu damo bilo koju digitalnu tehnologiju u ruke, jako je važno da imamo na umu sljedeće, da ih puštamo na ulicu, a da ih pri tome nismo naučili da hodaju.” kazala nam je Zečević

U suprotnom, paleta mogućih negativnih efekata koje nosi život u svijetu nasilja je isuviše duga. Depresija, anskioznost, frustracija, bijes, osjećaj krivice, samo su neke od mogućih posljedica boravka u svijetu u kojem se djeci zaboravi naglasiti jedan od najvažnijih savjeta, koji sve češće zaboravljaju i odrasli – ne pričaj sa nepoznatima.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE