Njemacka poplave Twitter
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 31, 2021 @ 9:00
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti
FIXGEHALT

Uoči samita UN o klimi, koji u ponedjeljak počinje u Glasgowu, Fil Blak iz CNN-a sumirao je očekivanja od konferencije. Ekstremne poplave, požari, suše i rekordne temperature su samo neki od biblijskih događaja koje je svijet doživio 2021. godine, a naučnici kažu da je to dokaz da već živimo u klimatskoj krizi.

NER FIT

„To je ovdje. Nad glavom nam je. Ljudi to vide i osjećaju“, ocenio je Tod Štern, bivši vodeći američki pregovarač o klimi.

On je u administraciji Baraka Obame učestvovao u pisanju Pariskog sporazuma 2015. godine. U tom dokumentu je dato obećanje da će sve zemlje svijeta da rade na održanju globalnog povećanja temperature između 1,5 i 2 stepena.

„Imamo pakleno dug put“, izjavio je Štern, dok je jedan od novinara dodao da je „realnost u ovom trenutku da nismo ni blizu da održimo temperaturu“.

Tekst se nastavlja nakon reklame

„Još nismo na pravom putu, ali se popravljamo“, optimistično je odgovorio Štern.

Bolje nije dovoljno dobro. Na konferenciji u Glazgovu svaka zemlja će biti ocijenjena da li dovoljno smanjuje emisije da bi se obezbjedila da je cilj od 1,5 stepena i dalje dostižan.

Naučnici se slažu da će u suprotnom posljedice biti katastrofalne.

„Bez akcije na suzbijanju emisije gasova staklene bašte mogli bismo da vidimo da temperatura do kraja veka poraste za tri stepena, nešto što Zemlja nije iskusila tri miliona godina. To bi bio veoma, veoma drugačiji svijet“, istakao je Bob Vard, profesor na prestižnoj Londonskoj školi ekonomije.

Plan Bajdenove administracije je da se emisija štetnih gasova do 2030. prepolovi, a da do 2050. bude na nuli.

„To je fantastično, ali tek treba da se pokaže da je moguće. Nedostatak dogovora na svjetskom nivou je veliki izazov“, dodao je Vard.

Uspjeh zavisi od velikih, pre svega od Kine, koja je najveći zagađivač i odgovorna je za četvrtinu emisije.

„Zato je važno da se Kina pokrene. Dugoročno imaju plan, ali do 2030. nisu obećali ništa“, smatra Štern.

Izazov za Kinu i mnoge zemlje u razvoju je da se odreknu uglja u proizvodnji struje. A to je jedan od mortora bijega od siromaštva i ekonomskog razvoja. Zato će se u Glazgovu postaviti pitanje pomoći iz bogatih zemalja. Tenzije prije samita već rastu.

„Mi smo za. Moramo da ubijedimo niz zemalja koje nisu voljne da potpišu. Potpisala je Velika Britanija, EU, Japan, Kanada“ poručio je Džon Keri, američki izaslanik za klimu.

Očekuje se da će u Glazgovu doći do napretka, ali je neizvjesno da li će to biti dovoljno. Niz ekstremnih klimatskih promjena pokazuje da opasnost od neuspjeha raste. Naučnici kažu da je ostalo još veoma malo vremena.

Specijalnu emisiju podovom samita u Glagowu pratite na N1 televiziji.

LIDER