Nevjerovatni dragulji BiH: Oaze koje civilno društvo pokušava sačuvati

Bosna i Hercegovina pravi je biser kada je u pitanju prirodna baština. Turističkih potencijala joj ne nedostaje i upravo je turizam uvijek istican kao velika razvojna šansa za našu zemlju.

Nažalost, ne čine svi dovoljno ni na promociji turizma ni na zaštiti prirodne baštine. Vidljiva je devastacija prirodnih dobara.

S obzirom da vlasti nemaju baš mnogo interesa u zaštiti prirodnih ljepota i nedostaju dugoročna rješenja, potrebno je tražiti alternativna rješenja. Oni koji bi mogli učiniti mnogo jesu sami građani i organizacije civilnog društva. 

S tim ciljem podrške nevladinim organizacijama pokrenut je projekat Misli o prirodi!, kojeg finansira Vlada Švedske i provodi CPCD.

“Prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe ima neprocjenjivu društvenu vrijednost, jer okuplja i inspiriše ljude u zajednici, pokreće patriotska i rodoljubiva osjećanja, podstiče na ponos i brigu o samom nasljeđu. Nažalost, često se ovim nasljeđem ne upravlja ni odgovorno ni održivo, pa je izloženo nebrizi, propadanju i nestajanju.

Da se to ne bi dešavalo neophodno je stalno podizanje svijesti o značaju nasljeđa, te njegovo vrednovanje, zaštita i unapređenje”, istakla je Dijana Milisavljević, iz Planinarskog društva Vilenska vrela iz Kneževa.

Upravo su Vilenska vrela jedan od učesnika projekta Misli o prirodi!, sa svojim projektom Valorizacija, zaštita i promocija posebnih rezervata i parkova prirode Kneževo.

“Budući da su kanjoni rijeka Ugar i Ilomska već djelimično devastirani
 i da su u njima već izgrađene tri mini hidrocentrale, namjera ovog 
projekta je da spriječi daljnju devastaciju prirodnih dobara na području
 opštine Kneževo i da posebne rezervate i parkove prirode (kanjon rijeke Cvrcke
 koji je netaknut, planine, visove, parkovske šume i planinarske staze) 
predstavi široj javnosti i ukaže na potrebu njihovog očuvanja, kao i da 
ih sačuva za buduće naraštaje”, kazala je Milisavljević za Radiosarajevo.ba.

Kanjon rijeke Cvrcke prostire se na teritoriji općine Kneževo i jednim dijelom zahvata i područje općine Kotor Varoš. U ovom trenutku kanjon predstavlja oazu netaknute prirode i da bi tako i ostalo, PD Vilenska vrela će nastojati da promoviše te ljepote, ali i da osigura da se to područje nađe na posebnoj listi prirodnih dobara predviđenu izmjenama i dopunama Prostornog plana RS.

“Nažalost, u našoj opštini imamo već primjer devastacije kanjona rijeke Ugar, na kojoj su već izgrađene tri mini hidroelektrane, čime je znatno narušen eko sistem, devastirano korito te rijeke i okrnjen izgled samog kanjona. Dovoljno je reći da se na rijeci Ilomskoj, koja je desna pritoka Ugra, nalazi jedan od 10 najvećih, ali i najljepših vodopada u Bosni i Hercegovini. Nažalost, na ušću Ilomske u Ugar izgrađena je MHE, a cijevi su kroz stijene položene čak i iznad samog vodopada.

Da se to ne bi dogodilo Cvrckoj, pokrenuli smo niz aktivnosti kojima ćemo nastojati da spriječimo izgradnju MHE, ali isto tako ćemo zagovarati kod lokalnih, entitetskih i državnih vlasti maksimalnu zaštitu kanjona rijeke Cvrcke, sa vodopadom Vilenska vrela. To je poseban dragulj u kanjonu Cvrcke, po kojem smo nazvali i naše planinarsko društvo”, pojasnila je Milisavljević.

Osim toga, radit će da se označe i mapiraju staze, kako bi ljubitelji prirode mogli nesmetano da dođu u obilazak kanjona, u pratnji njihovih vodiča. Planiraju i eduaktivne radionice za mlade.

“Poznato je svima da je već decenijama na našim prostorima prisutan trend demografskog pražnjenja pojedinih područja. U potrazi za nekim boljim životnim mogućnostima, zaposlenjem, sve više stanovništva napušta manje sredine, naročito mladi. Ovaj problem pogotovo dolazi do izražaja na područjima izrazito nerazvijenih opština kao što je Kneževo. Zato u ovom projektu vidimo šansu da se kroz promociju prirodnih i turističkih potencijala jedan dio mladih angažuje upravo u toj oblasti”, rekla je Milisavljević.

Zanimljiv projekat ima i Turistički klaster Unasana: Plastic free objekti u Nacionalnom parku Una.

Plan je napraviti alternativna rješenja zamjene jednokratne plastike, a posebni cilj projekta je uvođenje oznake Plastic free, koji će biti istaknut na objektu turističkih subjekata koji iz svog poslovanja izbace upotrebu jednokratne plastike. Ta oznaka će gostu pružiti garanciju da se osoblje brine o usklađivanju turističke ponude s brigom za okoliš.

“Većina turista i bira destinacije koje se brinu o okolišu, a isto tako i žele sudjelovati u aktivnostima koje poništavaju negativan utjecaj njihovog boravka u destinaciji koju posjete. Ovakvi događaji su svakako dobri jer mogu generisati dalje pozitivne učinke unutar zajednice , ali i utjecati na donosioce zakonskih odluka”, rekla je Elvira Fileković iz Turističkog klastera Unasana, Bihać.

Kroz projekat Misli o prirodi! podržana je i zamisao Organizacije “Green ways” iz Mrkonjić Grada. Oni žele povezati pet općina u sjeverozapadnom dijelu BiH, i to četiri iz RS i jednu iz FBiH, a u pitanju su općine Glamoč, Jezero, Mrkonjić Grad, Šipovo i Ribnik.

“To su opštine koje su raseljene, mali je broj stanovnika. Veliki je problem ekologija, sječa šume, hidrocentrale, divlje deponije su na sve strane. Želimo pomoći ljudima da identificiraju sve probleme i nađu rješenje. Dosta ljudi ne zna kakve su im mogućnosti, kome se obratiti, a mi ćemo im pružiti pravnu pomoć. Radimo i web portal, da digitalno predstavimo sve kritične tačke”, rekao nam je Borislav Marić iz Green waysa.

Istakao je da ima i pozitivnih primjera koje također žele predstaviti, kao što je sir pletenica u Šipovu koju mnogi porede s mozzarellom i kakve nema nigdje u BiH, ili kao što je uzgoj hrane na tradicionalan način, što goste oduševljava.

Plan je i da rade sa školama i preduzećima o ekološkim standardima, ali i da prave akcije čišćenja.

“Želimo uvezati ovih pet opština, jer potencijala itekako ima. Sve je zeleno, brdovito, planinski predivni predjeli se tu mogu vidjeti. Samo ima nekih problema koje možemo zajedno riješiti. Američki ambasador kada je bio, vidio je puno smeća i nije mu bilo jasno otkud. To je sve do svijesti ljudi, ali i organizacije lokalnih uprava. Ako nemate lokaciju za deponiju, ako nemate kamion koji ga prevozi, ljudi će bacati smeće kako ga bacaju”, zaključio je Marić.

Radiosarajevo