klic 750x375 1
AUTOR: H.D.
DATUM: pro 13, 2021 @ 8:00
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti

Što se Turska više udaljava od islamskog ekstremizma, to će više Amerika, njeni saveznici iz Zaljeva i Izrael ulagati u tursku privredu i raditi na obnavljanju svojih trgovinskih veza i diplomatskih odnosa.

U pokušaju da podupre tursku ekonomiju i spasi svoju valutu, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio je u ponedjeljak Dohu u nadi da će njegovi katarski saveznici moći osigurati prijeko potrebna sredstva za ublažavanje financijskih problema Turske, piše u analizi Aykan Erdemira i Hussain Abdul-Hussaina za Al Arabiya.

Iako turska lira i turska ekonomija zbilja jesu u problemima, turska ekonomija je daleko od besperspektivne, a zaljevske zemlje nisu jedini trgovački partneri Turske. Stoga ostatak članka treba uzeti “sa zrnom soli” jer dolazi od medija Al Arabiya koji je ipak u vlasništvu UAE.

Dok je bio u Dohi, financijski spas nije bio jedini Erdoganov zahtjev. Turski predsjednik se nadao da bi mu njegovi katarski saveznici mogli organizirati sastanak sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohammedom bin Salmanom kako bi pomogao u popravljanju veza sa Saudijskom Arabijom. Do susreta dvojice vođa nije došlo, ali turski dužnosnici se nadaju da će do njega doći uskoro.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Erdogan je rekao da planira popraviti veze sa svojim protivnicima, uključujući naftom bogatu Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), uz Egipat i Bahrein. Erdoganova potpora Muslimanskom bratstvu, naštetila je odnosima i trgovini Turske kada su u pitanu bogate zaljevske države. Turski predsjednik također je glasno kritizirao Abrahamove sporazum o obnovi odnosa između Izraela, UAE-a i Bahreina, unatoč tome što Turska održava veze s Izraelom i pokušava povećati svoju bilateralnu trgovinu s tom državom. Odnosi između Ankare i Rijada dodatno su stradali nakon ubojstva Jamala Khashoggija u Istanbulu 2018.
Turski izvoz na saudijsko tržište, najveće u regiji, ove je godine dosegao najniži nivo u povijesti. Diplomatske prepirke Ankare s Rijadom i Abu Dhabijem također su smanjile izravna strana ulaganja u Tursku od strane Saudijske Arabije i Emirata.

Turska privreda našla se pod neviđenim pritiskom tokom posljednjih nekoliko godina, budući da je Erdoganova radikalna politika borbe protiv inflacije snižavanjem kamatnih stopa izazvala snažnu inflaciju. Turska centralna banka je od 2018. godine potrošila oko 140 milijardi dolara svojih rezervi prodajom valute u pokušaju da zadrži vrijednost lire. Time je banka iscrpila svoje devizne rezerve i nagrizla svoju sposobnost da nastavi takvu politiku. Ovih dana lira pala na najnižu razinu u odnosu na dolar izgubivši gotovo polovicu svoje vrijednosti samo ove godine.

Katar je bogat, ali premalen da bi sam izvukao Tursku. Smanjenje kamatnih stopa na tursku liru i upumpavanje likvidnosti na tržišta kako bi se potaknuo rast potaknulo je lokalne i globalne investitore da odbace liru uzrokujući smanjenje vrijednosti valute i dvoznamenkastu inflaciju.

Možda je bolje savjetovati Saudijskoj Arabiji i UAE da pričekaju do turskih izbora 2023. godine. Nakon vjerovatne pobjede opozicije, zemlje Zaljeva u budućnosti mogu pomoći u obnavljanju turske privrede dok se Ankara preusmjerava natrag prema poziciji na kojoj je nekada bila: sastavni dio NATO-a i nepokolebljivi saveznik Zapada. Što se Turska više udaljava od islamskog ekstremizma, to će više Amerika, njeni saveznici iz Zaljeva i Izrael ulagati u tursku privredu i raditi na obnavljanju svojih trgovinskih veza i nekada srdačnih diplomatskih odnosa. Erdogan je odbio svoja prijašnja obećanja o “jačanju odnosa sa svim zemljama Zaljeva”. Ne postoji jamstvo da će ispraviti svoj kurs ili da se neće vratiti svojoj politici okretanja od Zapada.

LIDER