Nije sve tako crno u suživotu Hrvata i Bošnjaka u BiH: Kardinal danas blagoslivlja crkvu koju je gradio Husejn

Ovo što se sada događa u BiH je katastrofa. Objava rata. Koji i Bošnjake i Hrvate vodi ravno u pakao, odnosno džehennem. Nadajmo se kako će Husejnova crkva biti mjesto molitve za iskreni suživot u miru, piše Jozo Pavković za Večernji.

– Nije sve tako crno u suživotu Hrvata i Bošnjaka u BiH. Danas u Bugojnu kardinal Vinko Puljić blagoslivlja katoličku crkvu koju je sagradio Bošnjak Husejn Smajić. 

Osoba godine

Taj se događaj doima kao plamičak na svijeći u mrklome mraku mržnje nadvijene nad bosanskohercegovačkim nebom. Već danima zastrašujuće je slušati uvrede kojima su izloženi Hrvati. Samo zato što im je visoki predstavnik htio vratiti mrvice od oduzetih prava. Bošnjaci su ga brutalno prisilili da od toga odustane. Zamislite, sarajevska ulica pobijedila je “moćnu” međunarodnu zajednicu. Uz to što je ponižena i izgubila autoritet, ostavila je iza sebe još veći haos.

Eto, tako je neslavno završio njezin prvi pokušaj ispravljanja nepravde. A do sada su nametnute stotine odluka i sve su provedene bez pogovora. Samo zato što su bile na štetu Hrvata. Je li konačno međunarodna zajednica shvatila što se događa na Balkanu?! Vidi li konačno kako je tri desetljeća kasnije na sceni repriza velikosrpske politike. 

Zar “mala Jugoslavija” (BiH) nije kopija “velike”, zar političko Sarajevo nije kao Beograd, zar retorika većine i malobrojnijih nije ista…?! Da, i danas se ponovno zvecka oružjem. Za razliku od velikog dijela političara i medija, među hrvatskim i bošnjačkim običnim “malim” ljudima puno je onih koji grade mostove suradnje. Osobito onih koji pomažu svojim susjedima druge vjere.

Nasuprot onima koji religiju zloupotrebljavaju u nacionalne svrhe. Jedan od njih je i Husejn Smajić. On je, kopajući bagerom, prije osam godina u dvorištu svoje kuće pronašao temelje katoličke crkve iz 13. stoljeća. Odlučio ih je konzervirati. Za vrijeme stručnog iskapanja pronašao je i kosture pokojnika, čak su dva bila prekrivena svilom i zlatom. Donio je odluku da će na tom mjestu, malo podalje, u svom dvorištu sagraditi crkvu iste veličine (32 x 22 metra). 

Dakle, Husejn je učinio dva velika pothvata: sačuvao je temelje srednjovjekovne crkve i izgradio novu. Na svojoj zemlji, ponajviše svojim novcem i entuzijazmom. I uz pomoć dobrih ljudi. Večernji list još je 2014. prepoznao njegovu misiju i proglasio ga Osobom godine. Ima još mnogo “Husejna” u BiH. 

Hrvatsko-bošnjački mostovi

Graditelje katoličko-muslimanskih, odnosno hrvatsko-bošnjačkih mostova ne primjećuje se u bh. mraku. Primjerice, u Srebrenici se sve do smrti o katoličkoj crkvici brinuo i njezine ključeve čuvao susjed musliman Izet. Fratri su ga od milja zvali fra Izet. Žena koja je zvonila u olovskoj katoličkoj crkvi, čak i usred rata, bila je muslimanka Naila Halilović. 

Inače, muslimani Gornjeg Olova ističu kako i oni imaju Marijinu crkvu, koju nazivaju svojom crkvom, i da je Marijin blagdan Velika Gospojina njihovo dovište (mjesto molitve). Marijansko svetište u Gornjem Olovu nije jedini primjer međureligijskog dijaloga u Bosni i Hercegovini. Tih primjera je nekoliko, a među njima su i svetište sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju kod Jajca, marijansko svetište na Kondžilu, marijansko svetište Gospe Stupske u Sarajevu…

Poznati hrvatski gospodarstvenik Luka Rajić donirao je novac za ogradu oko džamije u svome rodnom Konjicu. Zagrepčanin Mario Oreč spasio je život Saudinu Lužiću, imamu iz Uskoplja, u središnjoj Bosni, izvukavši ga iz ledene rijeke Vrbas u koju je sletio svojim vozilom. Mladoj misi svećenika Josipa Dedića u Prozoru-Rami nazočio je jedan imam, i to Nihad efendija Ahmetović. Darovao mu je Kur’an. Časna sestra milosrdnica Blanka Jeličić i muallima Šejla Mujić-Kevrić, inače imamova supruga, svakodnevno obilaze livanjska sela i pomažu svima kojima su materijalna pomoć i riječi utjehe potrebne. 

U BiH stotine ovakvih primjera

U najtežim trenucima za međugorske franjevce i časne sestre, u vrijeme pandemije, kada su oboljeli od koronavirusa, dirljive riječi utjehe napisao je mostarski muftija Salem ef. Dedović. Hercegovački franjevac fra Iko Skoko pak koristi svaku priliku biti u radosti i žalosti s muslimanskim vjerskim poglavarima. 

U BiH su još stotine ovakvih primjera. U Hrvatskoj sigurno mnogo više. Uostalom, i muslimani RH ističu kao primjer rješenja njihova statusa u Evropi. Toleranciju suživota istinski promovira i muftija Aziz Hasanović. On naglašava kako je RH svijetli primjer zajedništva koji se pokazao u Domovinskom ratu sudjelovanjem 25 tisuća muslimana u obrani, od kojih je njih 1167 dalo život za suverenu, demokratsku i evropsku Hrvatsku.

To je oko 10 posto od ukupnog broja poginulih. Vjerski poglavari iz Hrvatske, poput bivšeg i sadašnjeg muftije Omerbašića i Hasanovića, kardinala Bozanića i drugih, mogu biti ambasadori i predvodnici katoličko-muslimanskog ili hrvatsko-bošnjačkog savezništva. Ovo što se sada događa u BiH je katastrofa. Prebrojavanje muškaraca sposobnih za oružje. Objava rata. Koji i Bošnjake i Hrvate vodi ravno u pakao, odnosno džehennem. Nadajmo se kako će Husejnova crkva danas biti mjesto molitve za iskreni suživot u miru. Za ovozemaljski raj, ovozemaljski džennet – napisao je Pavković za Večernji list.