njemacka 1
AUTOR: H.D.
DATUM: ruj 21, 2021 @ 20:50
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti
FIXGEHALT

Stranke Ljevica i Alternativa za Njemačku, stranke krajnje lijevog i krajnje desnog političkog spektra u Bundestagu, su oduvijek bile skeptične kako prema projektu Europske unije, tako i prema prejakom vanjskopolitičkom utjecaju Njemačke a to naravno vrijedi i za područje zapadnog Balkana, piše Deutsche Welle.

Kako, s obzirom na poznate stavove, ove stranke, koje će najvjerojatnije ući i u saziv 20. Bundestaga, gledaju na zapadni Balkan posebice u svjetlu diplomatske ofenzive koju je Berlin početkom ove godine pokrenuo kako bi ovu regiju i dalje održao na listi vanjskopolitičkih prioriteta kako Njemačke tako i Europske unije?

– Stranka Ljevica je otvorena prema željama zemalja zapadnog Balkana za ulazak u Europsku uniju ali pod uvjetom da većina građana ovih zemalja to zaista i želi. U biti smo mi za to da se građani svake od ovih zemalja direktno, to znači putem referenduma, odluče za ili protiv ulaska u EU – kaže u razgovoru za DW Žaklin Nastić, zastupnica stranke Ljevica (Die Linke) u Bundestagu i potpredsjednica Njemačko-južnoeuropske parlamentarne grupe.

Nastić smatra da se, kada su pregovori o ulasku u Europsku uniju, premalo pozornosti obraća na socijalna pitanja što sa sobom donosi negativne posljedice, kako kaže Nastić, kako u Rumunjskoj i Bugarskoj tako i u Hrvatskoj. 

– Mi smo na slučaju Hrvatske vidjeli kako je brodogradnja ove zemlje propala zbog konkurencije unutar EU-a što je opet pridonijelo tomu da još više građana Hrvatske mora tražiti posao na zapadu Europe. Hrvatska je u EU-u i iako su time riješeni neki problemi nastali su novi – zaključuje.

Kosovo nikada nije trebalo priznati

U vezi s jednim od najvećih problema kada se govori o zapadnom Balkanu, neriješenim pitanjima odnosa Srbije i Kosova, Nastić potvrđuje staru skepsu njemačke krajnje ljevice kada je u pitanju priznanje novonastalih zemalja na području bivše Jugoslavije.

– Kao stranka međunarodnog prava smo i dalje protiv diplomatskog priznanja Kosova čije odvajanje od Srbije nije bilo u skladu s međunarodnim pravom. Na konzularnoj razini možemo i dalje s Kosovom održavati kontakte ali veleposlanstvo mora biti zatvoreno. Ovim korakom bi bili tako reći u trendu: u posljednjih pet godina je 15 zemalja povuklo priznanje Kosova dok ih je samo pet priznalo Kosovo – kaže političarka Ljevice iz Hamburga.

Ona se vrlo kritički odnosi prema ulozi Njemačke na jugoistoku Europe. 

– Briselski proces koji je pokrenut 2014. i trebao je uroditi i približavanjem vlada u Beogradu i Prištini je praktički potonuo. Kada su 2018. srbijanski predsjednik Vučić i tadašnji predsjednik Kosova Thaci najavili razmjenu teritorija, Berlin se ponovno morao umiješati kako bi spriječio dogovor – kaže Nastić i nastavlja u istom tonu: – Njemačka je u posljednjih 30 godina često bila dio problema ali rijetko dio rješenja na Balkanu. Umjesto još jedne diplomatske ofenzive koja ionako ništa neće promijeniti, potreban nam je temeljni socijalni i gospodarski preokret u regiji do kojeg bi trebalo doći uz zajedničke napore EU-a, Kine, Rusije i SAD-a i snaga na licu mjesta.

Provincijski političar kao adut njemačke vanjske politike

Stoga i ne čudi da za Nastić odlazak Christiana Schmidta na mjesto Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini neće pridonijeti poboljšanju stanja. 

– Jedan provincijski političar, koji je do sada jedino ostao u pamćenju po izjavi ‘An Apple a Day keeps Putin away’, sigurno neće pomoći u rješavanju kompliciranih unutarnjopolitičkih problema u Bosni i Hercegovini – smatra Nastić koja i samu funkciju Visokog predstavnika smatra suvišnom.

– Novcem koji bi se uštedio ukidanjem ove funkcije bi se mogao ojačati gospodarski program za ovu balkansku zemlju kako bi joj se zaista pomoglo da krene dalje u rješavanju socijalnih problema – glasi njezino rješenje.

I za razliku od ostalih parlamentarnih stranaka koje u pravilu smatraju kako bi se Europska unije morala pojačano angažirati na zapadnom Balkanu između ostalog i zbog toga kako utrku za prevlast u tom dijelu Europe ne bi u svoju korist riješila Rusija, Kina ili Turska, Nastić iz Ljevice smatra da rješenju problema na zapadnom Balkanu moraju pridonijeti svi čimbenici, što znači sve pogođene zemlje uz pomoć EU-a ali i Rusije, Kine ali i SAD-a.

Skepsa prema proširenju

Zastupnički klub parlamentarne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) smješten je krajnje desno u Bundestagu i svoj uspon ova stranka je započela kritikom Europske unije a učvrstila kritikom izbjegličke politike. Stoga ne čudi da bivši glasnogovornik predsjednice te stranke Alice Weidel te aktualni potpredsjednik Njemačko-južnoeuropske parlamentarne grupa Markus Frohnmaier na početku razgovora za DW, iznosi skepsu glede proširenja Europske unije.

– Kad je u pitanju proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana nas tu pogotovo zanimaju sigurnosna pitanja i pitanja migracija i tu smo kritični. I to između ostalog kada govorimo o islamizmu, organiziranom kriminalu ili ilegalnim migracijama. Ne smijemo zaboraviti da migracijske rute protječu kroz ove zemlje, i zbog svega toga moram reći da trenutno odbijamo proširenje EU-a na ovu regiju – kaže Frohnmaier.

Posebice kada je u pitanju islamizam, AfD tu gaji posebnu skepsu kada je u pitanju jugoistok Europe. 

– Kada govorimo o islamizmu i kada se osvrnemo na Bosnu i Hercegovinu moramo spomenuti da se ovdje dogodila regrutacija za Islamsku državu i to su sve stvari zbog kojih se treba zamisliti. Moramo spomenuti i utjecaj Turske koja po Albaniji gradi džamije – kaže AfD zastupnik.

Njemačka mora ostati u regiji ali se usredotočiti na smislene projekte

I kad je u pitanju odnos prema Srbiji i Kosovu, AfD tu gaji drugačije mišljenje od većine stranaka u parlamentu ali je u jednom pitanju slaže sa strankom Ljevice: Kosovo nikada nije trebalo priznati.

Frohnmaier potvrđuje ono što je još prije nekoliko godina u razgovoru za DW rekao i vanjskopolitički glasnogovornik AfD-a Armin-Paulus Hampel: 

– Priznanje Kosova je bila velika greška. Ta državna tvorevina nije u stanju sama preživjeti. Već dulje vrijeme ova zemlja je primatelj pomoći a tu je Njemačka zemlja koja snosi najveći trošak. Tu se ogroman novac troši na projekte koji idu i u smjeru pojačavanja migracije prema Njemačkoj a to nije prihvatljivo – smatra AfD-ov političar koji također, kao i Žaklin Nastić iz stranke Ljevica, smatra da razmjena teritorija u svrhu poboljšanja odnosa nije rješenje koje treba tako lako odbaciti kao što je to učinila Njemačka vlada.

Što se Bosne i Hercegovine tiče, Frohnmaier smatra da je ovdje, za razliku od Kosova, prisustvo Njemačke poželjno. I to iz nekoliko razloga. 

– Što se tiče Bosne i Hercegovine smatram da je smisleno da smo tamo prisutni i da pomažemo projekte koji imaju perspektivu. Ja bih te projekte podijelio u tri područja: prvo je tu sprječavanje migracija. Mi moramo države pomoći u tomu da bolje amortiziraju migracijski pritisak i po potrebi vraćaju migrante. Drugo pitanje je odnos prema islamizmu, tu moramo posebice podržati projekte u Bosni i Hercegovini. I treće je naravno borba protiv organiziranog kriminala.To su tri područja na kojima mora biti suradnje – smatra Frohnmaier. 

Ono na što svakako ne treba bacati novac su, prema mišljenju AfD-ovog političara, “besmisleni klimatski projekti poput npr. financiranja ekološki prihvatljivog javnog prijevoza”.

– Od njemačkog je interesa da tamo ostanemo aktivni i prisutni posebice u okviru razvojne pomoći. Kina i Turska pokazuju sve veće zanimanje za ovu regiju, naravno tradicionalno i Ruska Federacija i tu Njemačka mora gledati kao da i dalje u regiji ostane aktivna kako ne bi izgubila priključak – zaključuje Frohnmaier s pogledom na razdoblje nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj.

LIDER