Njemačka štampa: Da li je nakon Ukrajine na redu Bosna i Hercegovina?

2DD4D42B 4E11 4B52 949E D2BC21548C6F

Sva pažnja svijeta usmjerena je na Ukrajinu. Ali, ruska težnja za moći je usmjerena i na republike, nasljednice Jugoslavije. To posebno pogađa jednu zemlju – Bosnu i Hercegovinu, piše njemačka štampa, piše DW.

List Velt piše kako NATO naoružava svoj jugoistočni bok. „Alijansa planira da ovog proljeća stacionira ‘borbenu grupu’ pod francuskim vođstvom u Rumuniji. Oko 1.000 borbeno osposobljenih vojnika bi trebalo da podvuče odbrambenu spremnost Zapada – to je direktna poruka Moskvi”, piše berlinski dnevnik i dodaje da jak jugoistočni bok, nije u interesu NATO samo zbog ukrajinske krize.

Moskva cilja na bivše jugoslovenske republike

U tesktu se, naime, naglašava da u ruskoj strategiji „povratka dominacije u izgubljenim sferama uticaja nakon Hladnog rata, jedan do sada previđani region igra odlučujuću ulogu”. „Moskva preko Crnog mora i nekadašnjih članica Varšavskog pakta, Bugarske i Rumunije, cilja na bivše jugoslovenske republike, u kojima često dominiraju otvoreno proruske snage.”

Moskva širi svoj uticaj u nestabilnim društvima jugoistočne Evrope, tako što podržava aktere koji ciljano podrivaju procese demokratizacije. Cilj je da se spriječi integracija ovog regiona u EU.

[irp posts=”678934″]

List piše kako je to u Srbiji posebno uspješno. To se ilustruje s naslovnicom u provladinom listu Informer, jutro nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao nezavisnost separatističkih oblasti na istoku Ukrajine i u te regione poslao trupe: „Amerikanci guraju svijet u haos – Ukrajina napala Rusiju”. Takođe se dodaje kako srpski predsjednik Vučić konstantno naglašava da „dok se on pita, njegova zemlja nikada neće postati članica NATO”.

„Bezbjednosni interesi”

„Kako bi se razumjelo na koji način Rusija projektuje svoju moć, ekspert za bezbijednost iz trusta mozgova ‘Evropski savjet za inostrane odnose’, Gustav Gresel ukazuje na ‘dugački telegram’, koji je američki diplomata Džordž F. Kenan 1946. poslao iz Moskve, koji je pomogao u određivanju strategije obuzdavanja Vašingtona u Hladnom ratu: ‚Rusija svoje susjede vidi ili kao neprijatelje ili kao vazale. Vazale morate da kontrolišete, a neprijatelje da zastrašite”, rekao je Gresel.

„I jedno i drugo zahtijeva projekcije vojne sposobnosti”, navodi se dalje u tekstu i dodaje kako Rusija drugim zemljama prenosi sliku o sebi da je „uvijek i svuda spremna da krene u ofanzivu”. „Kremlj to naziva ‘bezbjednosnim interesima'”.

Dodikov najvažniji saveznik – Putin

List dalje piše kako crnomorske države Rumunija i Bugarska nisu neizostavno cilj Moskve, već više „moguća ulazna kapija u region u srcu Evrope, koji rusko rukovodstvo želi da preotme zapadnom uticaju – zapadni Balkan”.

[irp posts=”678701″]

„Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina. Tamo sebe vide kao drugi front mogućeg sukoba sa Rusijom nakon Ukrajine. (…) Jer, moćni političar bosanskih Srba Milorad Dodik forsira otcjepljenje njegove Republike Srpske. Njegova politika dijelom podsjeća na ideje ‘velikog srpskog carstva’, koje su u jugoslovenskim ratovima 1990-ih, koje je vodio Beograd, dovele do brutalnog prognaničkog rata protiv bosanskih muslimana”, piše Velt i naglašava da je Dodikov najvažniji saveznik – Putin. „Doduše on ima podršku i iz Srbije, isto kao i od strane mađarskog premijera Viktora Orbana.” List ističe da su na drugoj strani Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, koje su uspostavile posljeratno ustrojstvo Bosne i Hercegovine.

Dodik u Kremlju kod Putina

Ekspert za bezbijednost Gresel, piše Velt, vidi paralele između Beograda i Moskve. On kaže kako ni jedni ni drugi ne žele da prihvate teritorijalne gubitke 1990-ih godina i dovode u pitanje nezavisnost država nasljednica. „Za Moskvu se podrazumijeva da Beograd zbog svoje istorije i kulture ima pravo na sfere uticaja na kolonije u njegovom susjedstvu”, kazao je Gresel i dodao da to isto pravo sebi daje i Kremlj. „U konceptu poretka nekadašnja Jugoslavija je postsovjetski prostor u malom.”

[irp posts=”678930″]

Gresel takođe opisuje scenario, prema kojem bi separatističkim snagama u Republici Srpskoj pošlo za rukom da otcijepe svoj dio zemlje. „Onda bi vojnici evropske vojne misije EUFOR morali da posegnu za oružjem”, ističe se u berlinskom dnevniku Velt.

Takođe se dodaje da bi onda i Rusija inisistirala na sopstvenom vojnom prisustvu na terenu, kako bi zaštitila srpske interese. „Moskva bi mogla pokušati da preko Crnog mora i Bugarske dođe do Srbije”, piše Velt.

Atak na Dejtonski sporazum

Njemački dnevnik Tagescajtung donosi intervju sa Adisom Ahmetovićem (SPD), novim izvjestiocem Bundestaga za zapadni Balkan.

Taz: Da li bi se sa napadom na Ukrajinu moralo posvetiti više pažnje i konfliktima na Balkanu koje podržava Putin? Rusija na tom prostoru masivno podržava nacionalističke i antidemokratske snage. Srpski nacionalista Milorad Dodik je u ponedjeljak žestoko napao Analenu Berbok, i time njemačku politiku u cjelosti. Nije li to direktan napad na liberalne demokratije u Evropi?

Adis Ahmetović: Mi bismo morali svuda da branimo naše demokratske vrijednosti, takođe i u regionu zapadnog Balkana. Ovdje se, a to se često zaboravlja, prije 30 godina na evropskom tlu vodio rat, koji još nije razriješen.

To, što se sada reflektuje i na Balkan, otkriva i pomalo krizu u Evropskoj uniji, jer sa Mađarskom, sadašnjim rukovodstvom u Sloveniji, Hrvatskoj i Poljskoj, evidentno je da neke zemlje članice idu u pravcu autokratije, ili se razvijaju u simpatizere ruske politike. Reakcije iz Brisela na ovo su različite. Pozitivno je to što Velika Britanija trenutno zauzima jasan stav o zapadnom Balkanu i protiv je političke destabilizacije i za demokratiju i ljudska prava.

Ahmetović sa Vučićem u Beogradu

Kako bi na ovu situaciju trebalo da reaguje Njemačka?

Njemačka bi, kao liberalna demokratije morala efikasnije da igra svoju ulogu na Zapadnom Balkanu. To isto očekuju od nas i demokratske snage na Balkanu i u Bosni. Sankcije se moraju uvesti ne samo protiv Milorada Dodika, već protiv dijela političke elite, čitavog sistema, i u drugim dijelovima zemlje, koji ljude uzimaju za taoce. Želimo da naše investicije stignu do ljudi, želimo da se zemlja i dalje razvija u ustavnu državu i da ne bude dalje destabilizovana.

Na konstataciju novinara taz-a da su hrvatski ekstremisti prošlog vikenda zaprijetili da će uspostaviti hrvatsku državu ako njihov izborni zakon ne bude prihvaćen, Ahmetović kaže: „To je pokušaj razbijanja zajedničke države i time atak na Dejtonski sporazum i atak na evropske vrijednosti.”

Ahmetović je u initervjuu takođe istakao da je Poslanička grupa SPD-a već odlučila da produži mandat Eufora, o čemu će se sa saveznicima odlučivati u novembru 2022. godine. „Mišljenja sam da mi kao Njemačka moramo da budemo uključeni u Eufor u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Njemačka mora biti spremna za ovo”, rekao je Ahmetović.

On naglašava da sa novom vladom, sa Analenom Berbok i Olafom Šolcom, sada postoji prilika da se napreduje u ovom pravcu. „U narednim mjesecima u Bundestagu će se voditi prva debata o Zapadnom Balkanu. Pitanje Bosne i Hercegovine mora konačno dobiti veći prioritet”, kazao je poslanik njemačkog Bundestaga bh. porijekla Adis Ahmetović. (Patria)

2DD4D42B 4E11 4B52 949E D2BC21548C6F
Prethodni članakDramatičan snimak ukrajinskog vojnika u trenutku napada: “Mama, tata, volim vas…” (VIDEO)
Sljedeći članakKONAČNO: Počelo postavljanje usporivača saobraćaja na zeničkom GGM-u!