Nova pokupljenja dodatno ugrozila poljoprivredne proizvođače

Traktor zemlja poljoprivreda

Poljoprivreda u Bosni i Hercegovina već odavno je na koljenima. Cijene umjetnih gnojiva su gotovo utrostručene, a podsticaji i dalje nedovoljni. U veću podršku uzdaju i se poljoprivredni proizvođači u Hercegovini, koji se uveliko pripremaju za proljetnu sjetvu.

Poskupljenje repromaterijala i sjemena već se itekako osjeti i nažalost, imat će štetne posljedice za dalju proizvodnju, upozoravaju poljoprivredni proizvođači.

“Već sada se vidi da priozvođači ili sade upola manje ili su potpuno odustali od proizvodnje, zato što ne mogu u samom startu iznesu troškove sadnje, repromaterijala, sjemena i svega. Odlučuju da umanjuju proizvodnju ili je potpuno ukinu”, kaže Jasmina Ćušić, poljoprivredni proizvođač.

Donedavno je među poljoprivrednicima tinjala nada da će se usvojiti Prijedlog zakona kojim će se na pola godine ukinuti akcize, međutim velika nada donijela je veliko razočarenje.

“Nažalost izostala je pomoć države, naše je sada samo da čekamo i vidimo kakve će biti posljedice”, ističe Ćušić.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Ahmed Džubur, umjesto 106 miliona maraka koliko je ranije predloženo u Prijedlogu budžeta, zatražio je 150 miliona za spas poljoprivrede.

“Imali smo specifičnu situaciju da tri člana Odbora za poljoprivredu nisu glasala za dodatnih 40 miliona za poljoprivrednike. Vjerovatno su mislili da je bolje da kantoni kompletno od tih 100 posto kontrolišu, tako da je pala ta njihova ‘zainteresovanost’ da poljoprirednicima bude bolje. Ali to je još uvijek otvorena priča, s obzirom da Vlada ima ingerencije”, navodi Džubur.

Makroekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da se u rješavanje problema mora uključiti i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, tačnije Ministarstva vanjskih poslova, te vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

“Ta dva ministarstva bi trebali aktivnije i proaktivnije djelovati na način da pomognu našim poljoprivrednicima da im se omogući što više uvoznih alternativa, te na taj način pojeftine faktore proizvodnje, odnosno olakšaju uvoz i korištenje istih. Druga mjera se odnosi na inovativniji sistem poticaja, odnosno da se poticajima targetira direktna podrška našim poljoprivrednicima, a ne da se poticaji daju radi poticaja, odnosno kao socijalna, a ne ekonomska razvojna kategorija”, naglašava Čavalić.

Rat u Ukrajini loše se odrazio na ekonomske tokove u svijetu, ali to donekle prema mišljenju naših sagovornika može ubrzati procese kod nas.

Kriza u Ukrajini ipak se zasad negativno reflektovala na cijene gnojiva u Bosni i Hercegovini. Neka su danas i tri puta skuplja u odnosu na april prošle godine.

Bez mineralnih gnojiva proizvodnja ne može biti na željenom nivou. Zbog toga je u ovom trenutku ključna prihrana. Potrebno je što prije doći do sredstava za normalne količine žitarica i povrća. Ukoliko se to ne uradi, neminovan je podbačaj u proizvodnji.

IZVORBHRT
Prethodni članakSve više ljudi klonira preminule kućne ljubimce, cijene procesa se kreću od 30.000 dolara
Sljedeći članakMajke Srebrenice: Izjavom o genocidu Zaharova pokazuje da Rusija ima ulogu i u negiranju