Nova Željezara upozorava: “Vlada FBiH pokušava prikrivenu nacionalizaciju, posljedice bi mogle biti milionske”

Upozorenje na ozbiljne ustavne, pravne i institucionalne posljedice Prijedloga Zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica d.o.o. Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine
Poštovani,

Ovim putem uprava društva Nova Željezara d.o.o. Zenica („Željezara“), smatra svojom profesionalnom i pravnom obavezom upozoriti na ozbiljne pravne i institucionalne posljedice koje bi moglo proizvesti usvajanje Prijedloga Zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica d.o.o. Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (“Prijedlog Zakona”), kojeg je jučer premijer Vlade FBiH uputio Parlamentu FBiH na usvajanje po hitnom postupku.

Kao što je javnosti poznato, Vlada FBiH je ovlastila Energoinvest za kupovinu Željezare od njenog većinskog vlasnika. Međutim, ni Energoinvest ni sama Vlada FBiH na sastancima sa većinskim vlasnikom Željezare nisu ponudili nikakve konkretne garancije niti razrađen plan za nastavak integralne proizvodnje Željezare. Štaviše, Energoinvest se tokom pregovora sa većinskim vlasnikom koristio prijetnjama da će se, ukoliko se ne postigne dogovor pod uslovima Vlade FBiH, usvojiti zakon kojim će većinski vlasnik Željezare biti lišen svojih vlasničkih prava – što Vlada FBiH ovim Prijedlogom Zakona u konačnici pokušava i učiniti. U biti, pošto nije htjela postići dogovor o kupovini većinskog udjela, Vlada FBiH Prijedlogom Zakona planira izvršiti prikrivenu nacionalizaciju uz oštećenje većinskog vlasnika i trenutnih povjerilaca Željezare, pa tako kao manjinski vlasnik Željezare stiče pravo da postavi vanrednog upravnika koji upravlja Željezarom, umjesto da osobu sa usporedivim ovlastima imenuje stečajni sud.

Iz Prijedloga Zakona je evidentno da Vlada FBiH nije preuzela bilo kakve finansijske obaveze za održavanje integralne proizvodnje čelika u Željezari pa ukoliko dođe do usvajanja Prijedloga Zakona uspostavljanje privremene uprave može jedino polučiti odgađanje otvaranja stečajnog postupka do perioda nakon izbora u oktobru ove godine (što je i osnovni cilj Prijedloga Zakona) te stvaranje enormnih gubitaka za Željezaru koji će se pokrivati na teret stečajne mase, uz oštećenje trenutnih povjerilaca i većinskog vlasnika Željezare, kao i stvaranje dodatnih gubitaka za sva društva koja posluju sa Željezarom, uključujući i željeznice, usljed neodrživosti postojećeg modela integralne proizvodnje.

Prijedlogom Zakona vrši se ozbiljno i protuustavno zadiranje u pravo na imovinu vlasnika i povjerilaca Željezare, zagarantovano Ustavom FBiH, Ustavom Bosne i Hercegovine te Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Prijedlogom Zakona se većinski vlasnik i postojeći povjerioci Željezare lišavaju svojih imovinskih prava.

Naravno, ovakvo postupanje će, ukoliko bude ostvareno, izazvati direktnu štetu FBiH koja će se suočiti sa odštetnim zahtjevima većinskog vlasnika i povjerilaca u iznosima koji će vjerovatno premašiti više stotina miliona konvertibilnih marka.

Druga vrsta štete koja će pogoditi čitav prostor FBiH a i Bosne i Hercegovine, a koju je teže procijeniti, proizlazi iz grubog narušavanja pravne sigurnosti putem usvajanja zakona sa retroaktivnom primjenom, što je samo po sebi neustavno.

Nadalje, nepoznat je slučaj u zakonodavnoj praksi da se usvaja zakon koji se primjenjuje samo za jedno preduzeće a što bi predstavljalo neustavnu diskriminaciju i narušavanje osnovnih principa jedinstvenog ekonomskog prostora Bosne i Hercegovine.

U tom smislu smatramo da bi usvajanje predmetnog zakona, naročito po hitnom postupku, bez šire stručne i institucionalne rasprave, predstavljalo ozbiljan institucionalni i pravni presedan sa dugoročnim i nesagledivim posljedicama po budžet FBiH.

Predlagač zakona u ovom slučaju nastoji replicirati tzv. Lex Agrokor, instrument kojim je Republika Hrvatska intervenisala u poslovanje grupe Agrokor, što ju je posljedično izložilo međunarodnoj arbitraži u kojoj se od nje potražuju milijarde dolara na ime naknade štete.

Pri tome valja naglasiti ključnu razliku: Agrokor se sastojao od niza operativno uspješnih poslovnih jedinica koje su generisale dobit namijenjenu namirenju povjerilaca. Željezara, nasuprot tome, nema održiv poslovni model zbog čega je izvjesno da će usvajanje Prijedloga Zakona, kojim Vlada FBiH nije preuzela bilo kakve financijske obaveze prema Željezari, rezultirati štetom po stečajnu masu, kao i štetom po sva javna preduzeća u lancu snabdjevanja, umjesto njenom zaštitom i povećanjem likvidnosti. Shodno tome, Prijedlog Zakona ne može ostvariti veći stepen zaštite povjerilaca u poređenju sa stečajnim postupkom, niti je održavanje integralne proizvodnje pod ovim okolnostima u javnom interesu, s tim da niko ne dovodi u pitanje nastavak rada Željezare sa rentabilnim proizvodnih procesima unutar okvira stečajnog postupka koji je već propisan Zakonom o stečaju FBiH.

Nesporno je da Vlada FBiH ovim Prijedlogom Zakona, u suštini, nastoji premostiti period do održavanja izbora u tekućoj kalendarskoj godini, računajući na kratkoročnu političku korist, te da planira finansirati takvu kampanju iz stečajne mase Željezare. Po okončanju ovogodišnjih izbora stečajni postupak nad Željezarom će neminovno biti ponovo otvoren – no tada uz drastično uvećane gubitke i značajno oštećenu stečajnu masu.

Prijedlog Zakona prolazi detaljnu pravnu analizu te će svi postupci za zaštitu prava Željezare, njenih povjerilaca i vlasnika biti pokrenuti bez odlaganja.

Nova Željezara Zenica d.o.o.

15. maj 2026., Zenica