Novi kilometri autoceste u FBiH: Od Hercegovine do Žepča bez stajanja već do ovoga ljeta

Hoće li se do sredine ove godine moći voziti od novog tunela Ivan pa sve do južnog prilaza Žepču, pitanje je na koje ćemo vrlo skoro dobiti konačan odgovor, a prema svemu sudeći te analizirajući dinamiku gradnje na dvjema preostalim poddionicama, taj je scenarij prilično izvjestan.

Naime, za spajanje sjevera Hercegovine na jednoj i Žepča na drugoj strani ostalo je dovršiti radove na dvjema poddionicama – Vranduk – Ponirak odnosno Ponirak – Vraca te ostatak poddionice Nemila – Vranduk.

Brojni objekti

Na potonjoj poddionici jedan od značajnijih objekata je tunel T1, odnosno Stara stanica, dužine 1,4 kilometra, ali ni druge dvije poddionice ne zaostaju kada su u pitanju impozantni infrastrukturni objekti, a što je posljedica iznimno složenih geografskih i geoloških karakteristika terena, piše Večernji.ba.

Svakomu tko se vozi od Zenice do Žepča jasno je na prvi pogled kako je riječ o terenu koji karakteriziraju kosine te je bilo pravo umijeće pronaći optimalnu trasu, a onda probiti prometnicu, suočavajući se pritom i s činjenicom da je riječ o prostoru koji obiluje vodama.

Poddionica Vranduk – Ponirak, koja se smatra najzahtjevnijom u smislu terena te složene geološke sredine, duga je 5,1 kilometar te je zbog lakše organizacije podijeljena na sedam sektora otvorene trase i obuhvaća devet objekata – dva mosta, pet vijadukta, jedan tunel te jedan “cut-and-cover”.

Kada je pak riječ o poddionici Ponirak – Vraca, na njoj je najimpozantniji objekt tunel Zenica dužine 3360 metara, koji je građen ispod planine Vepar pune vodom. O složenosti radova, kao i izazovima s kojima su se suočavali, dovoljno govori i podatak kako su radnici u jednom trenutku imali priljev vode od 60 litara u jednoj sekundi.

Iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine nedavno su potvrdili kako se u drugom tromjesečju ove godine planira puštanje u promet dijela autoceste Vranduk – Ponirak – Nemila, a to bi zapravo značilo da će se od Zenice do Žepča moći voziti u “jednom komadu”, bez potrebe za korištenjem magistralne prometnice M-17.

Istodobno, za treće tromjesečje 2026. u planu je puštanje dionice Medakovo – Ozimica, dok se na krajnjem sjevernom kraku koridora već u ovom tromjesečju očekuje puštanje u promet dionice Putnikovo Brdo – Medakovo.

JP Autoceste FBiH naglašavaju kako se svi projekti realiziraju uz kontinuiranu suradnju s domaćim i međunarodnim partnerima, u skladu s važećim zakonima i procedurama te uz puno poštivanje javnog interesa.

Autoceste FBiH pustile su, podsjećamo, krajem godine u promet 11 novih kilometara autoceste na koridoru Vc, koja povezuje Poprikuše, Nemilu i Vranduk, uključujući i trenutačno najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini – tunel Bosna.

Time je u značajnoj mjeri osnažena prometna povezanost između Zenice i Žepča, no za puni potencijal koji će koridor Vc donijeti trebat će pričekati puštanje u promet i ostalih poddionica o kojima je bilo riječi. Iz Uprave Autocesta FBiH upućuju poruke kako su opredijeljeni nastaviti visok stupanj suradnje s Europskom unijom i njezinim financijskim institucijama kako bi se dovršilo koridor Vc.

Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić izjavio je kako su svi raspoloživi tehnički, kadrovski i financijski resursi JP Autoceste FBiH u ovom trenutku usmjereni isključivo na završetak i puštanje u promet novih dionica koridora Vc, koje imaju strateški značaj za Federaciju BiH i cijelu državu.

Zahvalio je pritom premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću, resornoj ministrici Andrijani Katić, Izaslanstvu Europske unije, kao i bankama, prvenstveno Europskoj banki za obnovu i razvoj (EBRD) i Europskoj investicijskoj banki (EIB), ali i svima ostalima, na kontinuiranoj financijskoj potpori brojnim projektima na koridoru Vc u korist svih građana Bosne i Hercegovine.

Zahvaljujem također našim inženjerima, izvođačima radova i nadzoru. Ovo je rezultat zajedničkog i odgovornog rada. S našim europskim partnerima nastavljamo graditi koridor Vc i povezivati Bosnu i Hercegovinu boljom, sigurnijom i modernijom infrastrukturom, poručio je Lasić.

Pitanje Mostara

Koridor Vc predstavlja ključnu prometnu rutu za integraciju Bosne i Hercegovine u europsku prometnu mrežu, kao i na regionalna i tržišta EU-a.

Njegova izgradnja financira se kombinacijom domaćih sredstava i međunarodne podrške. Europska unija podržava izgradnju koridora Vc putem bespovratnih sredstava osiguranih kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF), uz dodatak povoljnih kredita Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke.

I dok su aktivnosti na sjeveru dobrim dijelom u visokoj razini realizacije, na jugu se tek očekuje novi zamah.

Nakon gradnje mosta Hercegovina, nedavno je počelo i probijanje tunela Kvanj, dok je za povezivanje s Mostarom potrebno riješiti pitanje političke blokade.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine stavilo je svojevrsni veto na realizaciju projekta gradnje dionice Mostar jug – tunel Kvanj, koja je trebala ići preko Bišća, kao i dionicu Mostar sjever – Mostar jug, čija je osnovna funkcija stvaranje prometnog bypassa iznad Mostara.

Obje ove dionice od iznimnog su značaja za Mostar, koji je u značajnoj mjeri opterećen u prometnom smislu, velikim dijelom zbog činjenice da magistralna prometnica M-17 jednostavno više ne može obavljati svoju funkciju u osiguranju protočnosti i sigurnosti prometa.

JabukaTV