Novi sojevi koronavirusa su neizbježni i ne znače nužno pogoršanje epidemiološke situacije

Novi sojevi koronavirusa su nešto o čemu govori cijeli svijet, no njihovo prisustvo ne znači nužno novi, veliki problem za borbu protiv pandemije. Mutiranje virusa je neizbježna stvar, a jedino što je bitno je pravovremeno naučno pratiti taj razvoj.

Veterinarski fakultet u Sarajevu je sekvencirao svega nekoliko desetina uzoraka u potrazi za mutiranim sojevima virusa, s obzirom na to da još uvijek nemaju dovoljno novca za masovnije istraživanje.

Utvrđeno je da postoji prisutnost novih sojeva i da oni imaju utjecaj na tok pandemije u državi, no adekvatna reakcija vlasti u borbi protiv virusa je značajniji pokretač epidemiološke situacije od mutiranih virusa.

“Sekvenciranje genoma virusa je bitna strategija za praćenje dolaska i rasprostranjenosti različitih sojeva u našoj zemlji. S druge strane, samo sekvenciranje uzoraka, bez da rezultati tog sekvenciranja informišu i utječu na epidemiološke mjere, nema pretjerane koristi. Nema nikakve svrhe ustanoviti da je recimo južnoafrički soj virusa prisutan u našoj zemlji, ako to ne utječe na donosioce odluka da pojačaju mjere”, rekao je to za Klix.ba Branko Rihtman, mikrobiolog na univerzitetu u Warwicku.

Korisnost sekvenciranja vidi se i prilikom ispitivanja slučajeva ponovnih zaraza, a učestalija detekcija novih mutacija bi doprinijela i razumijevanju promjena kod kliničke slike pacijenata.

“Identifikacija takvog soja bi pomogla, ne samo Bosni i Hercegovini, nego i cijelom svijetu da se nosi sa opasnošću pojave novih mutacija koje bi nas mogle vratiti godinu dana unatrag po pitanju borbe sa Covid-19. Bilo bi vrlo korisno da su laboratorije koje vrše sekvenciranje u stalnoj vezi sa kliničkim centrima koji primaju novozaražene i koji mogu poslati svaki uzorak od osobe koja je zaražena po drugi put ili koja ima drugačiju ili težu kliničku sliku, da bi se ustanovilo da li se radi o novoj mutaciji virusa”, smatra Rihtman.

Primjer iz Velike Britanije

Da je detektovanje novih sojeva korisno vlastima pokazuju neke evropske zemlje koje jasan uvid u epidemiološku situaciju znaju iskoristiti u borbi protiv epidemije.

“U Velikoj Britaniji se trenutno traga za osobom koja je donijela novi soj virusa iz Brazila. Soj je detektovan sekvenciranjem i ustanovljena su prva tri oboljela od novog soja. S obzirom da je masovno sekvenciranje otkrilo pojavu novog soja prilično rano, moguće je ustanoviti sve kontakte osobe koja je donijela soj u Veliku Britaniju, izolovati ih i spriječiti brzo širenje novog soja”, rekao je Rihtman.

Naglašava upravo to da samo sekvenciranje ništa ne znači ukoliko se ne sprovodi i kao dio opće strategije praćenja virusa. Upravo tome se nada i voditelj laboratorije sa sekvenciranje na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu Teofik Goletić.

Da li novi sojevi virusa nužno znače snažnije širenje zaraze?

Mikrobiolog Rihtman je mišljenja da novi sojevi mogu imati ulogu u bržem širenju zaraze, ali da ne treba zanemariti činjenicu da do povećanog broja infekcija dovodi nepridržavanje mjera i neadekvatno donošenje istih.

“Soj koji se brže širi će na kraju da postane dominantan u populaciji, tako da uopće ne iznenađuje da je većina novozaraženih zaražena novim sojem. Sasvim je očekivano da će on postati dominantan soj u svakoj zemlji u kojoj se pojavi. Upitno je samo koliko brzo će se raširiti, a na brzom širenju u Bosni i Hercegovini možemo zahvaliti i nedostatku mjera”, rekao je on.

Problem Bosne i Hercegovine je što ne postoji dobar sistem testiranja i praćenja kontakata ljudi koji su pozitivni. U BiH čak ni dobra statistika zaraženih ne postoji, a kamoli evidencija kontakata zaraženih.