Evropa u vatrenom obruču, BiH pred paklenim danima: Iz Brisela stiže upozorenje koje ledi krv u žilama

Evropa se suočava s jednom od najtežih sezona šumskih požara u svojoj historiji. Dok se vatrogasci u Francuskoj i Španiji još bore s ogromnim požarima, iz Bruxellesa stiže dramatično upozorenje da bi početkom augusta vatra mogla zahvatiti nove dijelove kontinenta. Istovremeno, prema Bosni i Hercegovini prodire izuzetno topao zrak sa sjevera Afrike, koji će temperature podići iznad 40 stepeni i dodatno povećati opasnost od izbijanja požara.

Iz Centra Evropske unije za koordinaciju odgovora na hitne situacije upozoravaju da Evropu očekuju izuzetno teški dani. Požari već haraju Španijom i Francuskom, dok raste strah da bi se situacija početkom augusta mogla pogoršati u Portugalu, Italiji i Grčkoj, ali i u centralnim dijelovima Evrope.

Ako veliki požari koji su već aktivni ne budu ugašeni prije izbijanja novih, evropske vatrogasne snage mogle bi se istovremeno suočiti s vatrom na gotovo svim stranama kontinenta.

Mogla bi gorjeti cijela Evropa

Maria Zuber, visoka zvaničnica evropskog centra za upravljanje krizama u Bruxellesu, izjavila je da kratkoročne prognoze za Francusku ostaju veoma teške. Upozorila je da bi, ukoliko požari u Portugalu i Španiji ne budu ugašeni prije širenja vatre na druge zemlje, cijela Evropa mogla biti zahvaćena požarima.

Prema njenim riječima, 2026. bi mogla postati najgora sezona požara u evropskoj historiji i premašiti rekord zabilježen prošle godine.

Jedan od razloga za katastrofalnu situaciju krije se u obilnim zimskim i proljetnim padavinama, koje su potaknule bujanje vegetacije. Nakon dolaska ekstremnih ljetnih vrućina, trava i drugo rastinje brzo su se osušili i pretvorili u ogromnu količinu lako zapaljivog materijala.

Podaci Evropskog informacijskog sistema za šumske požare pokazuju da su vrući, suhi i vjetroviti vremenski uvjeti u Evropskoj uniji od početka godine bili 43 posto ekstremniji od prosjeka za kraj jula u posljednje dvije decenije.

Od početka godine izgorjelo je približno 435.000 hektara, gotovo tri puta više od historijskog prosjeka. Ova površina stradala je u približno 1.400 požara, što je dvostruko više od uobičajenog broja za ovaj dio godine. 

Vatra se približila velikim gradovima

Najdramatičnija situacija zabilježena je u Francuskoj i Španiji, gdje je tokom jula iz domova i turističkih objekata evakuirano više od 300.000 ljudi. Požari su se približili Bordeauxu i Madridu, zbog čega su vatrogasci, osim gašenja vatre, morali zaštititi desetine hiljada stanovnika, njihove domove i privredne objekte.

U gustim borovim šumama kod Bordeauxa požar se toliko proširio da je stvorio rijetku grmljavinsku oluju. Takva pojava može proizvesti munje i snažne udare vjetra te otvoriti potpuno nove vatrene fronte, što požar čini još nepredvidljivijim.

U Francuskoj je ove godine izgorjelo približno 91.000 hektara, čime je već oboren državni rekord za cijelu godinu, iako je do kraja ljeta ostalo još mnogo vremena.

Požar u departmanu Gironde stavljen je pod kontrolu nakon mirnije noći, ali se nastavlja gašenje aktivnih žarišta i osiguravanje rubnih dijelova požarišta. Povratak kućama dozvoljen je za još 84.000 ljudi, nakon što je ranije odobren za njih približno 60.000.

Situaciju su prethodno dodatno otežavali temperatura od 38 stepeni i snažan vjetar, koji je raznosio žar i prijetio stvaranjem novih požarišta.

Španija pretrpjela ogromnu štetu

U Španiji je od početka godine izgorjelo približno 207.000 hektara. Zapadno od Madrida zabilježen je najveći šumski požar u historiji zemlje, a ukupna opožarena površina gotovo je pet puta veća od prosjeka za ovo doba godine.

Situacija oko Madrida je stabilizirana, ali stanovnicima sedam naselja još nije dozvoljen povratak. Španski premijer Pedro Sánchez proglasio je završetak vanrednog stanja u pokrajinama Ávila i Madrid, ali opasnost nije prošla.

U blizini portugalske granice izbio je novi požar zbog kojeg je evakuirano približno 600 ljudi. Temperature u pojedinim dijelovima Španije dostižu od 40 do 42 stepena, a toplota, suh zrak i vjetar mogli bi ponovo rasplamsati trenutno stabilizirana požarišta.

Francuska i Španija zatražile su pomoć Evropske unije u vatrogascima, vozilima, kanaderima i helikopterima. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen zahvalila je vatrogascima i timovima koji su stigli iz drugih evropskih zemalja.

„Dok požari u Francuskoj i Španiji i dalje haraju, evropska solidarnost nema granica“, poručila je von der Leyen.

Vatrogasci ginu u borbi s plamenom

Opasnost se sada premješta prema Italiji i Grčkoj. U Grčkoj su u jednom danu poginula tri vatrogasca – dvojica na Kreti i jedan na jugu kopnenog dijela zemlje.

Grčka je do 29. jula imala relativno mirnu sezonu, ali se situacija naglo pogoršala. Italija i Portugal bilježe gotovo rekordan broj požara, a opožarene površine daleko su veće od uobičajenih. U Italiji je prošle sedmice poginuo vatrogasac tokom gašenja požara na Siciliji.

Evropski zvaničnici upozoravaju da kontinent čekaju izuzetno teške sedmice jer se vremenski uvjeti pogodni za izbijanje i širenje požara pomjeraju prema novim područjima.

Toplotna kupola stiže nad BiH

Dok veliki dijelovi Evrope već gore, Bosna i Hercegovina ulazi u period ekstremnih vrućina. Od petka, 31. jula, i tokom vikenda nad našom zemljom dominirat će snažan termobarički greben uz priliv veoma toplog zraka sa sjevera Afrike.

Dnevne temperature iznad 40 stepeni očekuju se u Hercegovini, a lokalno i na sjeveru Bosne. Posebno teško bit će u dolini Neretve, gdje bi temperatura mogla biti i viša.

Meteorolozi upozoravaju i na tropske noći, naročito u većim gradovima u kojima se osjeti efekt urbanog toplotnog otoka. U Hercegovini temperature tokom noći mjestimično neće padati ispod 25 stepeni, što će dodatno otežati odmor i oporavak organizma.

U petak se očekuju dnevne temperature od 36 do 40 stepeni, dok bi vrhunac toplotnog vala trebao uslijediti u subotu, 1. augusta, kada bi se živa u termometru mogla popeti do 41 stepen. Sunčano i veoma vruće vrijeme nastavit će se i u nedjelju, uz temperature do 40 stepeni.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, za pojedina područja na snazi je narandžasto upozorenje, dok bi Hercegovina i sjever Bosne mogli biti izloženi temperaturama koje dostižu nivo crvenog upozorenja. Na stranici Zavoda navedene su maksimalne temperature i do 42 stepena. 

Jedna iskra može izazvati katastrofu

Ekstremna vrućina, dugotrajan period bez padavina i isušena vegetacija znatno povećavaju opasnost od požara i u Bosni i Hercegovini. Federalna uprava civilne zaštite pozvala je građane da poštuju mjere zaštite i izbjegavaju sve aktivnosti koje mogu izazvati vatru.

„Pozivamo građane da poduzmu mjere opreza, prate najnovije vremenske prognoze te budu spremni na moguće prilagođavanje ili prekid aktivnosti na otvorenom. Federalna uprava civilne zaštite upozorava građane da izbjegavaju paljenje vatre na otvorenom prostoru te da budu posebno oprezni prilikom izvođenja radova i drugih aktivnosti koje mogu izazvati požar, poput varenja, brušenja, upotrebe otvorenog plamena ili uređaja koji stvaraju iskre“, naveli su iz FUCZ-a.

Toplotne kupole nekada su bile rijetka pojava, ali se posljednjih godina pojavljuju sve češće. Riječ je o ogromnoj masi vrelog i suhog zraka koja se iznad Sahare širi prema sjeveru, a zatim se dugo zadržava iznad određenog područja.

Niz toplotnih valova isušuje vegetaciju i stvara ogromne količine zapaljivog materijala. U takvim uvjetima dovoljna je samo jedna iskra da mali požar preraste u katastrofu koju je gotovo nemoguće kontrolirati.

Dok se Francuska i Španija oporavljaju od historijskih požara, a Italija, Grčka i Portugal pripremaju za moguće nove vatrene fronte, ekstremna vrućina stiže i u Bosnu i Hercegovinu. Upozorenje iz Bruxellesa zato zvuči ozbiljnije nego ikada – ako se postojeći požari ne ugase, a novi počnu izbijati, početkom augusta veliki dijelovi Evrope mogli bi se istovremeno naći u plamenu.