Novi visoki predstavnik ulazi u minsko polje: BiH tačka sukoba američkih i evropskih interesa

Evropa i SAD imaju različite stavove o budućnosti OHR-a. Novog visokog predstavnika očekuju brojni politički izazovi u BiH

Dolazak ministara za evropska pitanja Francuske, Njemačke i Velike Britanije u Bosnu i Hercegovinu, neposredno pred izbor novog visokog predstavnika, poslao je jasnu političku poruku – vodeće evropske sile žele očuvanje pune uloge OHR-a i njegovih bonskih ovlaštenja.

Međutim, zvanični Vašington smatra da je vrijeme za postepeno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće političke institucije.

Upravo zbog toga, devetog visokog predstavnika, čiji bi izbor trebalo da bude potvrđen na sjednici Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira (PIC) 3. i 4. juna u Sarajevu, ne očekuje lak mandat.

Analitičari s kojima je Radio Slobodna Evropa (RSE) razgovarao ocjenjuju da, iako postoji minimum u kojem se Pariz, Berlin i London slažu oko BiH, teško da se to može okarakterisati kao jedinstven zajednički stav, te da novog visokog predstavnika tek čekaju problemi kada stupi na funkciju.

“Najveći izazov biće upravo nedostatak jasne i nedvosmislene međunarodne podrške. Bez toga će biti mnogo teže koristiti instrumente koje funkcija visokog predstavnika podrazumijeva”, smatra politički analitičar Adnan Huskić.

Na predstojećoj sjednici PIC-a neće se razgovarati samo o izboru novog šefa OHR-a, već i o budućnosti same institucije. U fokusu će se naći takozvana bonska ovlaštenja. Riječ je o mehanizmu koji visokom predstavniku omogućava nametanje zakona i smjenjivanje zvaničnika kada procijeni da je ugrožen Dejtonski sporazum.

Evropske ambicije

Iako zajednička posjeta evropskih ministara sugeriše usaglašen stav, Kurt Bassuener, iz Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina, ocjenjuje za RSE da bi zajednički dolazak nekolicine ministara iz velikih evropskih država značio i određenu saglasnost – ali je skeptičan po tom pitanju.

“To bi trebalo da znači da postoji zajednička politika Evrope+ u cilju očuvanja efikasne Kancelarije visokog predstavnika, sa zajedničkim kandidatom i strategijom, kako bi se oduprli američkom pokušaju da preuzme i neutrališe tu funkciju. Ali, nisam uvjeren da su Pariz, Berlin i London ujedinjeni”, smatra Basener.

On dodaje i da mnogo toga zavisi od toga jesu li evropski zvaničnici “spremni da pređu sa riječi na djela, svojim novcem, ali i trupama”.

Za Adnana Huskića moguće je da je konačno kucnuo “čas Evrope”, te da bi mogao uslijediti koherentniji angažman prema cijelom Zapadnom Balkanu, koji se nalazi na vratima EU.

“To je najbliže okruženje EU u kojem bi trebalo najkonkretnije djelovati. Trebalo bi imati mogućnost da imate neku vrstu konsenzusa oko ključnih pitanja. Jer ako se ne može ovdje evropski konsenzus ostvariti, nema ni jedne dalje destinacije na kojoj se to može desiti”, kazao je Huskić.

Šta žele Amerikanci?

Prvi put se zvanično vidjelo da su Vašington i evropski centri moći u raskoraku po pitanju OHR-a na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 12. maja.

Tada su predstavnici Velike Britanije i Francuske izrazili podršku Kancelariji, dok je američka predstavnica Tammy Bruce izjavila da bi budući visoki predstavnik trebalo da ima “znatno ograničeniji mandat”.

Ocjena Adnana Huskića je da SAD po pitanju izbora visokog predstavnika gledaju svoje interese, koji se tiču rješavanja pitanja državne imovine i izgradnje Južne interkonekcije.

Huskić podsjeća da Sjedinjene Američke Države mogu izlobirati potrebne zakonske izmjene u državnom Parlamentu, za šta očekuje da će imati i podršku iz bh. entiteta Republika Srpska, a da im za to uopće nije potreban visoki predstavnik.

Što se tiče ideološkog sukoba SAD-a i EU, on smatra da je on mnogo širi od razmirica o budućim nadležnostima OHR-a.

“Ovdje se radi o fundamentalnom razmimoilaženju bivših saveznika koje se desilo zbog promjena u Bijeloj kući, dolaska Donalda Trumpa i činjenice da je došlo do sveukupne transformacije američke vanjske politike u tom smislu. Posebno u odnosu s Evropom, gdje to više nije partnerski odnos, jer je to sada odnos dva takmaca u različitim oblicima”, rekao je Huskić.

Basener kaže da spor oko uloge OHR-a znači da je BiH “predmet transatlantske geopolitičke frikcije”.

“Evropa+ mora da pokaže da može da igra čvrsto – sa resursima koji odgovaraju njenim ambicijama”, poručio je Basener.

Budućnost OHR-a

Oko buduće uloge OHR-a postoji spor i između pojedinih država EU s jedne, i SAD-a i država koje njih podržavaju s druge strane, ocjenjuje Adnan Huskić.

On kaže da je jasno da će novi visoki predstavnik imati vrlo ograničen okvir unutar kojeg će moći da se kreće.

“Od onoga da ta osoba treba vrlo ograničeno da koristi bonske ovlasti, što mislim da je pravac u kojem svakako treba ići, međutim, sa druge strane ne vjerujem da ima očekivanja o tome da se OHR u nekom drugačijem, snažnijem kapacitetu, ponovo afirmiše”, kazao je Huskić.

Inače, trenutno se više imena povezuje uz poziciju novog visokog predstavnika. Među onima koji se najčešće pominju su italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, trenutni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan Rene Trokaz (Troccaz), kao i britanski kandidati Karen Pirs (Pierce) i Stjuart Pič (Stuart Peach), sadašnji i bivši izaslanici te zemlje za region.