O ukidanju akciza na gorivo: Besmislena inicijativa ili pomoć građanima?

O ukidanju akciza na gorivo: Besmislena inicijativa ili pomoć građanima?

Tematika o ukidanju akciza na gorivo ne jenjava već pola godine. Mišljenja o ovoj tematici su podijeljena, ali brojni političari upravo ovo pitanje koriste za vlastitu promociju i ubiranje poena.

Na ovom fonu, u komentarima ekspozea Borjane Krišto Branislav Borenović (PDP) i Zlatko Miletić (Za nove generacije) kritiziraju ekspoze što nije izrazio jasno opredjeljenje da će VM BiH ukinuti akcize na gorivo.

Tematika o ukidanju akciza na gorivo ne jenjava već pola godine. Mišljenja o ovoj tematici su podijeljena, ali brojni političari upravo ovo pitanje koriste za vlastitu promociju i ubiranje poena. Na ovom fonu, u komentarima ekspozea Borjane Krišto, sada već predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, Branislav Borenović i Zlatko Miletić kritiziraju ekspoze što nije izrazio jasno opredjeljenje da će VM BiH ukinuti akcize na gorivo.

Postavlja se pitanje šta bi ukidanje akciza donijelo budžetu države, ali i svim građanima. O ovom problem svoj stav je jasno iskazao Anto Domazet, ekonomski stručnjak i profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

“Ne sumnajm u plemenite namjere državnih poslanika, ali to su krive preporuke za javne politike. Jer, Borenović se zalaže da bogati i Hrvati i Bošnjaci i Srbi i ostali dobiju nazad dosta od javnih para jer eto skupo im je da se voze po ovim cijenama goriva. A Miletić spominje ljude koji pokrivaju svega 38% potrošačke korpe, a ne nudi ništa za njih nego traži da se dadnu pare onima koji zadovoljavaju 380% potrošačke korpe”, smatra Domazet.

Međutim, Anto Domazet tvrdi da je ukidanje akciza ništa više nego besmislena inicijativa.

“Kada efekte predloženog ukidanja akciza u BiH na 6+3 mjeseci od 250 miliona KM projiciramo na strukturu potrošnje koja je zabilježena u Srbiji, za koju mislimo da vjerno odražava strukturu potrošnje u BiH, vidimo da bi 10% stanovnika sa najvišom potrošnjom goriva u BiH ostvarivalo 28,5% potrošnje goriva i oni bi imali korist od ukidanja akciza od 71, 2 miliona KM, dok bi onih 10% sa najnižim potrošnjom goriva ostvarivali svega 1,5% ukupne potrošnje goriva i oni bi imali korist od ukidanja akciza od 3,8 miliona KM ili 19 puta manje. Ili malo prošireno, 20% onih koji najviše troše gorivo imali bi koristi 120 miliona KM, a onih 20% koji najmanje troše goriva imali bi korist od 11,5 miliona KM ili oko 10 puta manje”, objasnio je Domazet.

Svoj zaključak Domazet je sveo na to da je ukidanje akcize mjera upitne funkcionalnosti i sasvim jasne ekstremne nejednakosti kojom se novac vraća u džepove bogatih, a siromašni od toga nemaju nikakve koristi.

Za Klix.ba ovu problematiku komentirao je ekonomski stručnjak Željko Rička.

“Sistem akciza je jedan od najizdašnijih državnih prihoda, ispred je samo PDV. U masi indirektnih prihoda, akcize donose oko 90%. Zato se sa tim prihodom mora ponašati vrlo obazrivo. Nama je u biti glavni problem skupa država, koja se mora pojeftiniti. S ovim trenutnim stanjem politike, vrlo teško je govoriti o poboljšanju situacije građana. Imamo puno administracije, te velika količina odlazi upravo u tom smjeru”, pojašnjava Rička na početku našeg razgovora.

Stručnjak nam je objasnio i da se akcize uvode na luksuznu robu, mada se gorivo danas ne smatra luksuzom.

“S jedne strane imamo interes da država jača, da ima javne prihode i da ih poslje može transformisati u stvarne interese građana. S druge strane osjeća se direktan efekat kada smanjimo stopu akciza na gorivo, automatski svi mi koji koristimo sredstva za prijevoz imat ćemo olakšicu kroz cijenu goriva. Tu se može kombinovati, hoćemo li smanjiti stopu akciza, ali istovremeno smanjiti i prihode državi, pa ćemo morati prerasporediti taj dio tereta koji država ima npr. u oblasti pravosuđa, zdravstva ili obrazovanja. Međutim, ta pravilna raspodjela je uvijek pod velikim znakom pitanja”, tvrdi naš sagovornik.

Stručnjaka smo pitali i da li postoji rješenje koje će zadovoljiti i budžet, ali i građane.

“Rješenje je da se rade kampanje u kojima bi smo preraspored prihoda od akciza usmjeravali tamo gdje je neophodno. Moglo bi se npr. Raditi na povećanju penzija kroz te prihode od akciza. To je bolje rješenje nego što se rade jednokratne pomoći, koje su isključivo kratkog daha”, kazao je na kraju našeg razgovora Željko Rička.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE